Finkelkraut: Europa nije samo konstrukcija, nego kultura i nasljeđe

Trideseti broj časopisa Europski glasnik, čiji je nakladnik Hrvatsko društvo pisaca, predstavljen je u Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu. Predstavili su ga glavni urednik Dražen Katunarić, član uredništva Žarko Paić i bivši glavni urednik francuskog izdanja, francusko-židovski filozof Alain Finkelkraut.

Finkelkraut je podsjetio da je prvi broj njegova časopisa objavljen 1987. godine, s idejom povezivanja mislilaca razdvojenih željeznom zavjesom.

- Tim sam časopisom htio predstaviti mislioce koji su odvojeni željeznom zavjesom, rekao je, dodavši da se tada govorilo o zapadnim i istočnim Europljanima.

Istaknuo je da ga je književnik Milan Kundera potaknuo na drukčije promišljanje Europe. Kada se pogleda u dubinu, zapadna i srednja Europa dvije su sastavnice zapadnosti, kazao je.

Naglasio je kako Europa nije samo politički projekt.

- Želio sam kao Europljanin podsjetiti sve nas da Europa nije samo konstrukcija nego je također, a možda i poglavito, uljudba. Nismo samo inovatori nego i nasljednici, poručio je, dodajući da je zadaća intelektualaca njegovati, braniti i produbljivati nasljeđe.

Kultura, ključni okvir za razumijevanje europskog čovjeka

Govoreći o temelju europskog jedinstva, podsjetio je na Kunderinu studiju o tragediji srednje Europe. U srednjem vijeku jedinstvo se temeljilo na zajedničkoj religiji, dok je u modernom vremenu religija ustupila mjesto kulturi, rekao je. Kultura je, smatra, postala ključni okvir za razumijevanje i identitet europskog čovjeka.

Prisjetio se i rata u bivšoj Jugoslaviji, istaknuvši da zapadnoeuropska javnost nije razumjela njegovu dubinu. Javno mnijenje u zapadnoj Europi nije shvaćalo što sve znači rat u bivšoj Jugoslaviji, kazao je, dodajući da je kroz svoj časopis nastojao rasvijetliti smisao tog sukoba. Danas, ocijenio je, kultura ustupa mjesto komunikaciji.

Časopis kao prostor ideja

Glavni urednik Dražen Katunarić istaknuo je da je Europski glasnik nastao kao odgovor na totalitarnu svijest koja je preživjela političke sustave i nastavila postojati i u demokraciji.

- Nekada su časopisi bili dragocjeni jer su oblikovali svijest, lansirali nove ideje i potkopavali poredak. Bili su zajedničko djelo cijelog naraštaja, rekao je, dodajući da se ta tradicija u Hrvatskoj promijenila nakon Domovinskog rata.

Naglasio je da Europski glasnik nastoji očuvati duh takvih publikacija te objavljivati tekstove koji se ne mogu pročitati drugdje.

U jubilarnom 30. broju objavljen je intervju s Alainom Finkelkrautom, a sadržaj je podijeljen u sedam poglavlja, među kojima su „Sumrak američke demokracije“, „Kraj svijeta“ i „Aforizmi“.