Harari: AI imigranti su prava prijetnja Europi

Dok se Europa boji imigranata, AI imigranti dolaze brzinom svjetlosti i uzimaju poslove, istaknuo je Yuval Noah Harari, izraelski povjesničar i publicist, u četvrtak na predavanju u popunjenoj Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

- Ljudi se boje da će imigranti iz drugih zemalja uzeti njihove poslove, da će im promijeniti kulturu i da su politički vjerni stranim entitetima. No, AI imigranti dolaze bez vize, brzinom svjetlosti, i preuzimaju sve. Oni će uzeti poslove, promijeniti kulturu, a nisu vjerni nijednom europskom entitetu, već entitetima preko oceana. Europa ima šanse samo ako se drži zajedno, poručio je Harari u razgovoru o AI utrci, u kojoj realno sudjeluju SAD i Kina.

Dodao je da je AI razlog zašto američka administracija podupire antieuropske europske stranke.

- Misle da će, ako pomognu da se Europa raspadne, to biti gotova stvar. A neobična stvar kod antieuropskih europskih stranaka je ta da se predstavljaju kao veliki patrioti. Kažu da žele neovisnost i suverenost, ne shvaćajući da najveća prijetnja nisu briselski birokrati niti imigranti, već AI imigranti, kazao je.

Europa ima ekonomske resurse i ljudski kapital kako bi razvila umjetnu inteligenciju, kao i znanost i edukacijski sustav da postane treći neovisni igrač, smatra te dodaje da joj je, ako se raspadne, "najbolje postati američkim vazalom". 

Čovječanstvo ulazi u novo imperijalno doba; u tijeku je pomak povjerenja s ljudi na algoritme

Yuval primjećuje da se posljednjih godina osjeti veliko razrušavanje svjetskog poretka, a da je prije desetak godina čovječanstvo prvi put u povijesti bilo toliko sigurno, da je ideja da neka zemlja napadne i pokori drugu samo zato što može - bila nezamisliva. Danas je to na više mjesta prekršeno - između Rusije i Ukrajine, Izraela i Palestine, a vidi se i kada američki predsjednik Trump govori o aneksiji Grenlanda, poručio je Yuval, ističući da je to pokazatelj da čovječanstvo ulazi u novo imperijalno doba.

- Kad primjerice Trump govori o miru, zapravo govori da će slabiji činiti ono što jači kažu, i to je mir. I to je imperijalno razmišljanje, poručio je dodajući da se u takvom razmišljanju rat događa jer slabiji odbijaju prihvatiti takav poredak.

U 20. stoljeću, kaže, medijske agencije bile su jedan od najvažnijih poslova, jer poslovi urednika "kontroliraju o čemu se u javnosti razgovara", ne nužno što će tko misliti, već o čemu će razmišljati i što će biti tema razgovora.

Danas u Europi "najvažniji urednici nemaju ime, jer nisu ljudi, već AI i algoritmi koji uređuju velike društvene i medijske platforme" i preuzimaju poslove na vrhu, među kojima su poslovi urednika, bankara, odvjetnika i pisaca, jer je umjetna inteligencija "bolja u svemu što se temelji na jeziku", a u to ulaze i financije i religija, koji se također temelje na pričama, ustvrdio je.

Kazao je i da je demokracija izgrađena na informacijskim tehnologijama, a ako se one promijene, nastaje potres u demokraciji. Također, uz najsofisticiranije tehnologije današnjice, dijalog propada, a ljudi se više ne mogu složiti oko osnovnih činjenica. Zbog ovoga, ističe, u tijeku je pomak povjerenja s ljudi na algoritme.

- Primjerice, ljudi ne vjeruju bankama, ali vjeruju kriptovalutama. Ne vjeruju ljudima da proizvedu novac, no vjeruju algoritmima. 

Mir između Palestine i Izraela je moguć, važno je shvatiti da postoje obje patnje

Komentirajući rat između Izraela i Palestine, kazao je da je situacija užasna, ali da je mir moguć. Smatra da se ljudi ne bore oko toga što bi im još zemlje omogućilo, već oko toga što je u glavi, jer hrane i mjesta, kaže, ima dovoljno. Dodaje da je ljudskome mozgu nekad teško shvatiti dvije suprotne ideje odjednom, no da se treba truditi proširiti svoje shvaćanje.

- Sedam je milijuna Palestinaca koji žive ondje od rođenja, nemaju kamo otići i imaju pravo živjeti na toj zemlji. Paralelno, postoji i sedam milijuna Židova koji su također rođeni u toj zemlji, nemaju kamo otići imaju pravo živjeti na toj zemlji. Nema fizičke kontradikcije, no ljudi su često sposobni vidjeti patnju jedne strane, no ne i druge. Tada pokušaju u potpunosti zanijekati postojanje jedne od strana", poručio je.

Ipak, naglasio je, čovjek je sposoban za razumijevanje obiju strana te zaključio da je shvaćanje da obje patnje postoje u osnovi "ljudska sposobnost za empatiju".

S Hararijem je razgovarala profesorica s Fakulteta političkih znanosti Marijana Grbeša-Zenzerović. Za ulaznice za taj događaj bilo je potrebno izdvojiti između 250 i 400 eura.

Yuval Noah Harari (1976.) javni je liberalni intelektualac. Diplomirao je povijest i međunarodne odnose na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu 1998., a doktorirao 2002. na Sveučilištu Oxford. Isprva se specijalizirao za srednjovjekovnu i vojnu povijest, a kasnije povijest počinje razmatrati u širem vremenskom i tematskom opsegu iz makrohistorijske perspektive. Njegova prva popularnoznanstvena knjiga "Sapiens: kratka povijest čovječanstva" nakon prijevoda na engleski 2014. postaje globalnim bestselerom. Objavio je i knjige "Homo Deus: kratka povijest sutrašnjice" (2016,) te "21 lekcija za 21. stoljeće" (2018.). Knjige su mu prevedene na više od 65 jezika i prodane u nekoliko desetaka milijuna primjeraka.