Otvoreno 46. izdanje sajma knjiga Interliber

Međunarodni sajam knjiga Interliber, na kojem će uz brojna događanja svoja izdanja na 13 tisuća četvornih metara ponuditi više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva, otvoren je u utorak na Zagrebačkom velesajmu.

Na 46. Interliberu, našem najvećem sajmu knjiga, kao i svake godine na Zagrebačkom Velesajmu. nude se brojni novi, ali i stari naslovi.

- Paviljoni 5, 6 i 7 Zagrebačkog Velesajma ispunjeni su do posljednjeg kutka knjigama za sve uzraste i za sve ukuse. Više od 3.000 izlagača iz 14 zemalja nudi posjetiteljima knjige svih žanrova. Od kuharica, knjiga za djecu, priručnika, publicistike i, dakako, najčitanije beletristike. Zemlja partner ovogodišnjeg sajma je Mađarska koja je ove godine doista pripremila bogat program u suradnji s nizom hrvatskih izdavača, rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a novinarka Tamara Džebić Šaljan.

Središnje događanje je dolazak počasnog gosta sajma, velikog suvremenog europskog pisca, mađarskog književnika Petera Nádasija, koji će se sutra u 18 sati predstaviti posjetiteljima Interlibera na središnjoj pozornici.

- Sudeći prema broju posjetitelja već prvog dana Interlibera koji su se od jutra slijevali na Zagrebački Velesajam, teško je prisjetiti se statistike po kojoj gotovo polovica građana Hrvatske ne pročita niti jednu knjigu godišnje. No, sudeći prema posjetiteljima Interlibera, Interliber je tradicionalno najposjećeniji sajam Zagrebačkog Velesajma. Oni koji ovdje dolaze čitaju, vole čitati, čitaju puno i kvalitetno, istaknula je Džebić Šaljan.

Pokrovitelj ovogodišnjeg Interlibera je Ministarstvo kulture i medija i Grad Zagreb. Ministrica kulture i medija je zajedno s predsjednikom Republike otvorila ovogodišnji Interliber te su ga obišli.

Podsjećamo da je ulaz na Interliber sve dane besplatan, a radno vrijeme do 20 sati.

Otvarajući ovogodišnje, 46. izdanje Interlibera, kojemu je ove godine zemlja u fokusu Mađarska hrvatski predsjednik Zoran Milanović podsjetio je na višestoljetne hrvatsko-mađarske odnose i unatoč jezičnoj raznolikosti međusobno kulturno prožimanje. Naglasio je kako mu se posebno sviđa "zdrav mađarski skepticizam" te dodao kako današnja Europa počiva na međusobnim različitostima.

- S Mađarima imamo jednu nevjerojatnu dodirnu točku koju nemamo, mislim, ni s jednim drugim susjednim narodom. Jedino susjedni narodi, ako si mali narod kao Hrvati, mogu biti strateški partneri. To je doseg i vidokrug i vidljivost naše strategije. Naši strateški partneri ne mogu biti daleko, jer do tamo pogled ne seže, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović.

- Takvu vezu nemamo ni s jednim drugim narodom. Kulture su jako slične, jezici su različiti, da ne mogu biti različitiji. Na ovim temeljima, i ne samo na temeljima nego na onome što je nazidano u hrvatsko-mađarskim odnosima kroz stoljeća, na svim nesporazumima, razjašnjenjima, sukobima i mirenjima, na svemu onome što nas je razdvajalo, danas gradimo, vjerujem lijepe, zdrave odnose, uz one minimum skepse, ali isto tako i dobre vjere, istaknuo je predsjednik Republike Zoran Milanović.

Hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u svom je pozdravnom govoru najavila povećano proračunsko izdvajanje za knjigu u sljedećoj godini te osnivanje Centra za knjigu kako bi se i na taj način potpomoglo nakladništvu.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević naglasio je da je grad uspio udvostručiti ulaganja u nakladništvo i knjižne programe te da i dalje postoji izvrsno organizirana mreža knjižnica, kroz Knjižnice grada Zagreba, u kojoj je upisan čak svaki peti Zagrepčanin. Ustvrdio je da je najveća pojedinačna kapitalna investicija u gradu upravo knjižnica i društveno kulturni centar na Paromlinu.

Ugledni mađarski književnik Péter Nádas u svom je obraćanju upozorio na sve veće probleme u odnosu između suvremenoga čovjeka, financijskih središta moći i tehnologije.

Mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Csaba Demcsák podsjetio na višestoljetne veze Hrvata i Mađara te pohvalio sadašnju međusobnu kulturnu i političku suradnju.

Zamjenik državnog tajnika i izaslanik mađarskoga ministra kulture i inovacije Gabor Csaba izrazio je zadovoljstvo nastupom svoje zemlje na Interliberu te pozvao na jačanje hrvatsko-mađarske kulturne suradnje.

Najbolji svjetski i domaći autori na Interliberu

Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara kazao je kako je Interliber uvijek bio pitanje kvantitete, što znači 120.000 domaćih i stranih posjetitelja, ali on kroz deset zadnjih godina diže i kvalitetu, tako da je programski odličan.

- Ove godine zemlja u fokusu je Mađarska. Ozbiljni pisci, znanstvenici, puno stripa, puno antikvarnih naslova, puno novih naslova. Nakladnici rade posao kvalitetno s obzirom na to da rastemo kao branša 8 posto i stabilno je tržište, naglasio je.

Dodaje kako najbolje svjetsko, od onog što smo vidjeli na sajmu knjiga u Frankfurtu, imamo ovdje, ali imamo i najbolje od domaćih novih autora.

- Interliber je dnevni boravak Zagreba, ali i Hrvatske, zaključio je Kozina.

Školska knjiga predstavila biografije i autobiografije Stewarta, Muska i Rickmana

Zagrebački nakladnik Školska knjiga predstavio je na Interliberu dnevničke zapise Alana Rickmana "Iskreno, ludo, duboko", biografiju Elona Muska autora Waltera Isaacsona i memoare Patricka Stewarta "Do zvijezda".

Sonja Miličević Vukelić, urednica knjiga o Rickmanu i Stewartu, rekla je kako postoji puno sličnosti i razlika između dvojice glumaca - osim niza slučajnosti s ključnim godinama iz njihovih života, obojica su istrenirani britanski kazališni glumci i šekspirijanci, što vole istaknuti, a i živjeli su u istim gradovima, New Yorku, Los Angelesu i Londonu.

- Surađivali su s istim glumcima i redateljima, bili prijatelji s Ianom McKellenom, no zanimljivo je da u svojim knjigama ne pišu jedan o drugome, dodala je.

Knjiga "Iskreno, ludo, duboko Dnevnici Alana Rickmana" pogled je u profesionalni i intimni svijet glumca kroz njegove dnevničke zapise u razdoblju od 1993. do 2015. u kojima on prepričava anegdote, govori o kolegama glumcima i vodi čitatelje iza kulisa filmova i kazališnih predstava.

- Rickmana su dugo nagovarali da počne pripremati memoare i htjeli su da mu izađe autobiografija dok je bio živ, no bio je previše angažiran, ne samo kao glumac nego i redatelj, producent, ali i politički, kao laburist. Rekao je da će njegovi dnevnici dobro doći ako ga nagovore da jednog dana napiše memoare, napomenula je.

Urednica u Školskoj knjizi Miroslava Vučić rekla je da su njihovi filmovi većinu pratili u odrastanju i formativnim godinama, ali i jako utjecali na filmski i televizijski ukus, a samo zbog njih gledaju se čak i žanrovi koji ljude inače ne bi zanimali.

Patrick Stewart: Od skromnih početaka do zvijezda

Sonja Miličević Vukelić rekla je da autobiografska knjiga "Do zvijezda" Patricka Stewarta govori što je sve morao proći i s čime se sve morao boriti da dođe do zvijezda, još od najranijeg djetinjstva, osobito zbog oca koji je nakon povratka iz rata bio alkoholičar, agresivan prema majci.

- Rekao je da su mu trebala desetljeća psihoterapije da se pomiri s nekim činjenicama u karakteru, jer je i on sam kroz život postao alkoholičar, no to je pobijedio, napomenula je.

Knjiga prati život tog kazališnog i filmskog glumca čija karijera traje više od 60 godina, od skromnih početaka u Yorkshireu do vrha Hollywooda. Na tom putu realizirao je neke od najpoznatijih fikcijskih likova, kapetana Jean-Luca Picarda u franšizi Zvjezdanih staza i profesora Charlesa Xaviera u Marvelovu serijalu hit-filmova X-Men.

I Musk vuče motivaciju iz nesretnog djetinjstva

Jednog od najbogatijih i najkontroverznijih ljudi današnjice Elona Muska autor Walter Isaacson pratio je u stopu dvije godine ne bi li ga upoznao iz svih kuteva - išao je s njim na poslovne sastanke, razgovarao s njegovim prijateljima, suparnicima, neistomišljenicima, ženama, ljubavnicama, susjedima.

- Kao što vidimo i u ovoj biografiji, ljudi često vuku motivaciju iz nesretnog djetinjstva i imaju problem s očinskom figurom. Muska su roditelji rano poslali u okrutni kamp za preživljavanje uz savjet - pokušaj preživjeti, a kao 10-godišnjaka vršnjaci su ga toliko iscipelarili da je završio u bolnici, rekla je urednica te biografije Miroslava Vučić.

- Sjećanje na kamp i na to igralište ga proganjaju cijeli život, to nesretno betonsko igralište i neodgovorni otac toliko su utjecali na njega i stvorili demone koje je on kasnije iskoristio da bi napredovao, bio drugačiji i pobijedio strah, dodala je.

Po njezinim riječima, svi od Muska očekuju da bude jednostavan, no to je neozbiljno očekivati od takvog čovjeka s misijom, inovatora iz daleke budućnosti koji je emocionalno nerazvijen, a jedina emocija koju ima je ona prema djeci.

- Od njega se traži da bude super poslodavac - prijatelj, no to se s njime ne može, ili si u tom ludom vlaku s njime ili ispadaš iz igre, ustvrdila je.

Najlakše učenje povijesti

Povijest se najlakše uči kroz putopise i putovanja, poručili su govornici na predstavljanju najnovijeg putopisa Jasena Boke "Od Dnjepra do Jadrana" objavljenog u izdanju Profila, na Interliberu.

- Prije me povijest nije zanimala, sada me užasno zanima. Proces pisanja mi je malo čudan i pomaknut, pa je i 'Dnjepar' nastajao tri godine, nakon korone, pa sam koristio puno više stručne literature za ovu knjigu, rekao je pisac i dramaturg Jasen Boko, koji je dosad objavio sedam putopisa.

Tijekom putovanja, kaže, piše samo "jako tanke bilješke".

- Ne trudim se puno bilježiti dok sam na putovanju. Kasnije gledam svoje bilješke pa nisam siguran što sam mislio. Ali krećem stvarati priču kad ih se po povratku prisjetim, i kombiniram to s literaturom koju poznajem, kazao je, dodavši da se na taj način zainteresirao za povijest.

Kvizaš, putnik i putopisac Krešimir Sučević-Međeral poručio je da Boko svojom knjigom približava povijest čitatelju te ju kontekstualizira, zbog čega ona postaje zanimljivijom za učiti.

- Kao što ljudima preporučam da igraju kvizove kako im informacije ne bi bile suhoparne i naporne za učiti, tako je i učiti povijest kroz putopise zanimljivije. Ovo je jedna povijesna i putopisna monografija. Na ovaj način približava povijest čitatelju jer nije suhoparna, kontekstualizira se, rekao je.

U najnovijem putopisu Boko propituje "nacionalni identitet i predrasude" te kritizira "naše pravo" na određeni prostor jer smo mi tu "oduvijek", kaže se u opisu na mrežnim stranicama izdavača.

Njegovo putovanje obuhvatilo je mjesta na kojima su, prema legendama, živjeli stari Slaveni, odnosno Poljsku, Češku, Bjelorusiju, Ukrajinu, Moldaviju, Rumunjsku, Mađarsku, Bugarsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Albaniju, Grčku te Jadransko more i arheološka nalazišta prvih naseobina Hrvata.

Migracije ljudi stalna su pojava, što autor prikazuje kroz priče o dolasku raznih indoeuropskih plemena i razaranju civilizacija koje su im prethodile. Svoje tvrdnje i stavove potkrepljuje znanstvenim, povijesnim i arheološkim dokazima, što na ozbiljan, što na duhovit način, te dijelove koji su plod njegove mašte kombinira s ozbiljnim društvenim i političkim temama.

Predstavljena knjiga Robina Harrisa "Croatia: a History"

Knjiga britanskoga povjesničara Robina Harrisa "Croatia: a History - From Revolution to Independence" (Hrvatska povijest - od revolucije do neovisnosti) predstavljena je u utorak na štandu Školske knjige na Interliberu Zagrebačkoga velesajma.

Knjigu su predstavili recenzent Mario Jareb, predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul, urednik knjige Deniver Vukelić i autor Robin Harris.

Urednik Vukelić istaknuo je da riječ o izvornoj knjizi Robina Harrisa na engleskom jeziku za svjetsko tržište, koja dosad nigdje nije bila objavljena. U pripremi je i prijevod za hrvatsko izdanje, koje planiraju objaviti početkom sljedeće godine, napomenuo je.

Harrisovu knjigu ocijenio je iznimno važnom jer govori o formativnim godinama stvaranja hrvatske nacije od 19. do kraja 20. stoljeća. Podnaslov knjige označava razdoblje hrvatske povijesti kojom se autor bavi, a počinje od revolucionarne 1848. i bana Jelačića pa sve do kraja Domovinskoga rata devedesetih godina 20. stoljeća, dodao je Vukelić.

Harris je u istraživanju rabio sve dostupne hrvatske i inozemne izvore i izvornu građu, rekao je te naglasio da to nije samo politička i vojna povijest, nego također i kulturna te religijska povijest.

Recenzent Mario Jareb smatra kako je ova knjiga, zbog jezika na kojem je objavljena, vrijednost sama po sebi. Knjiga je iznimno vrijedno djelo o suvremenoj hrvatskoj povijesti, rekao je Jareb i dodao kako je autor za knjigu napravio cijeli istraživački pothvat.

Robin Harris je naglasio kako želi da knjiga bude čitana unutar i izvan Europe zato što je tako napisana za međunarodnu publiku te dodao da se ono što je najvažnije za anglofoni svijet razlikuje od onoga što je najvažnije Hrvatima.