Izložba koja nudi odgovor na pitanje 'Di si bio '91.?'

Odgovor na famozno pitanje "Di si bio '91.?" nudi izložba ratne fotografije "Flashback 91" na Meštrovićevom paviljonu. U povodu 30. obljetnice početka Domovinskog rata izložbu je organizirao Hrvatski povijesni muzej u suradnji s hrvatskim ratnim fotografima i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika.

Izložbu je otvorila ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanica premijera Andreja Plenkovića, te ponajprije zahvalila na hrabrosti hrvatskim ratnim fotoreporterima koji su svojim objektivima dokumentirali zbivanja tijekom Domovinskog rata te svojim djelima pridonijeli širenju istine, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija. Čestitavši autorima izložbe kustosima Ivici Nevešćaninu i Nikoli SeiwerthIu, ministrica je izrazila zadovoljstvo što je jedan od autora izložbe najmlađi kustos Hrvatskog povijesnog muzeja, rođen upravo 1991..

U tjednu u kojem s posebnim pijetetom prema svim žrtvama, a posebno braniteljima, obilježavamo 30. obljetnicu stradanja grada heroja, poručila je, "svjedočanstva zabilježenih trenutaka naših branitelja, naših ljudi izgnanih iz svojih domova, trenutaka straha, tuge, boli, ali i ponosa, zahvaljujući ovoj izložbi, ovim velikim fotografijama u veličini plakata, bit će vidljiva svim prolaznicima jednog od najljepših zagrebačkih trgova".

Okupljenima su se obratili i ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar, jedan od fotoreportera Jadran Mimica, te Nikola Seiwerth jedan od autora izložbe i kataloga, kustos Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja koji je s Ivicom Nevešćaninom napravio simboličan izbor 30 fotografija koje su u velikom formatu izložene na vanjskom prstenu Meštrovićevog paviljona, te 91 fotografiju u katalogu izložbe.

Hrvatski povijesni muzej ovom izložbom, putem odabranih fotografija ponajboljih hrvatskih ratnih fotoreportera, želi predstaviti svojevrstan fotografski rezime kolektivne svijesti i sjećanja na 1991. godinu, omogućujući tako svakom posjetitelju pravo na vlastito sjećanje, emocije i različit doživljaj poruka zabilježenih objektivom ratnih fotografa, ističu iz Muzeja u povodu izložbe.

Fotografije relativno kronološki prate organiziranje obrane i začetke hrvatske vojske od prvih oružanih sukoba hrvatskih redarstvenika sa srpskim pobunjenicima i Jugoslavenskom narodnom armijom, osnivanja Zbora narodne garde, rata na svim bojištima od Vukovara do Dubrovnika, pa sve do događanja s kraja prosinca 1991. godine i Sarajevskog primirja potpisanog 2. siječnja 1992. godine, napominju iz Muzeja.

Nije izostvavljen ni civilni život i njegovo razaranje, ali on, iz više razloga, na izložbi i u katalogu nije prikazan u krajnje uznemirujućem obliku, objašnjavaju. Fotografije žrtava rata, žena, djece i staraca u svojim tragičnim i psihotičnim situacijama pokazale su se dovoljno eksplicitnima i potresnima.

Više pogledajte u videoprilogu!