Izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća"

Velika izložba "Manirizam u hrvatskoj umjetnosti prošlog i ovog stoljeća" otvorena je večeras u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Sto i trideset eksponata pokazuje kako su hrvatski umjetnici pomicali granice pokazujući svoj unutarnji svijet.

Manirizam karakteriziraju svjesna deformacija i proračunati kaos, ali ne može ga se smatrati samo povijesnim stilom, riječ je o trajnoj želji umjetnika za izražavanjem osobnosti.

- Postoje mnoga djela koja potpadaju, recimo, pod simbolizam ili pod fantastično slikarstvo ili slikarstvo snova, ali, zapravo, odražavaju taj maniristički model pogleda na svijet, kazala je Iva Koerbler, /autorica izložbe i kustosica.

Baveći se duhom, a ne materijom, brojni hrvatski, moderni i suvremeni umjetnici svojim djelima pokazuju kako je manirizam konstanta s mnoštvom lica i šifri pod kojima se javlja. Pa iako funkcionira u krajnostima, njegov se utjecaj u nečijem djelu može prepoznati.

- To su anatomske deformacije koje su najpoznatije kod naših umjetnika kod Dimitrija Popovića, Tomislava Buntaka, kod Željka Lapuha, motivi čudovišta, giganata, napominje Koerbler.

Izložba pokazuje više od 130 djela hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća,  nudeći nov pogled na svijet koji nas okružuje. Riječ je o sedmoj fenomenološkoj izložbi Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u čijoj je zbirci impozantnih 12 tisuća djela.

- Nama upravo ove fenomenološke izložbe koje se kvartalno izmjenjuju u radu muzeja omogućuju da predstavimo djela koja su rijetko, a neka i nikada, predstavljena javnosti, rekao je ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi.

Izložba Manirizam u hrvatskoj umjetnosti 20. i 21. stoljeća može se razgledati do kraja veljače.