11:40 / 06.04.2021.

Autor: HRT/Hina/D.D.

Izložba o kostimografkinji Iki Škomrlj u Tehničkom muzeju

Izložba o kostimografkinji Iki Škomrlj u Tehničkom muzeju

Izložba o kostimografkinji Iki Škomrlj u Tehničkom muzeju

Foto: Nina Djurdjevic / PIXSELL

Retrospektivna izložba "Beskompromisno svoja kostimografkinja Ika Škomrlj Ajki" otvara se u četvrtak, 8. travnja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, priopćila je Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH).

Izložbu organizira ULUPUH čija je aktivna i cijenjena članica Ika Škomrlj bila dugi niz godina, a koncepciju izložbe i njezin likovni postav potpisuju predsjednica ULUPUH-a kostimografkinja Ivana Bakal te autorica monografije o Iki Škomrlj teatrologinja u Odsjeku za povijest hrvatskoga kazališta HAZU Martina Petranović.

Ovo je, kako se navodi, prva i velika retrospektivna izložba bogatoga i raznovrsnoga kostimografskog opusa Ike Škomrlj, koja se najvećim dijelom temelji na autoričinoj ostavštini u vlasništvu njezine obitelji, ali i građi iz Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta HAZU, brojnih hrvatskih kazališta u kojima je djelovala te Hrvatske radiotelevizije.

Posjetitelji će na izložbi moći razgledati kostimografske radove Ike Škomrlj nastale u razdoblju od samih početaka njezinoga profesionalnog djelovanja sredinom 20. stoljeća do njezinih posljednjih ostvarenja u novome tisućljeću.

Izlošci obuhvaćaju brojne i raznolike kostimografske skice za dramske i glazbenoscenske predstave, televizijska ostvarenja i vojne odore te fotografije i snimke izabranih kazališnih predstava i filmova.

Osobito atraktivan dio izložbe čini nekoliko desetaka originalnih kazališnih kostima od kojih većina nikada prije nije bila izložbeno predstavljena javnosti (Trnoružica, Orašar, Pjesme ljubavi i smrti, Faust, Prodana nevjesta, Postolar od Delfta, Norma, Samson i Dalila, Jalta, Jalta, Fedra, Troilo i Kresida, Hamlet, Aretej, Plavi snijeg, Ronja), te osobni predmeti, nagrade i memorabilije Ike Škomrlj, haljina koju je Ena Begović nosila tumačeći barunicu Castelli u filmu "Glembajevi" Antuna Vrdoljaka, odora Počasne bojne, i sl., a moći će se čuti i autoričina osobna razmišljanja o kostimografiji.

Kako u predgovoru ističe Martina Petranović, Ika Škomkrlj "svojom se nepresušnom kreativnom energijom, strukovnim znanjem koje je kontinuirano produbljivala i strastvenom ljubavi prema kostimografskome pozivu i kazalištu uopće vrlo brzo nametnula kao autoritet u hrvatskoj kazališnoj kostimografiji ostvarivši velik broj antologijskih, maštovitih i interpretativno inovativnih kostimografija u dramskom, opernom i operetnom te baletnom i plesnom repertoaru, a povremeno i na televiziji i filmu".

Njezini su kostimi, dodaje, bili snažna, ako ne i ključna uporišta vizualnoga identiteta kazališne predstave kao i psihologije i profila dramskih lica, pa i svojevrsna šifra za gonetanje temeljne ideje na kojoj je predstava počivala.

- Uvijek iznova pristajući na izazov nalaženja prostora vlastite kreativne slobodne unutar zadanosti kostimografskoga zadatka žanrom, tekstom, glazbom, likom, režijom ili koreografijom, bila je sklonija simboličnom i metaforičnom više nego li narativnom ili deskriptivnom oblikovanju kostima, ekspresivnom ali jasnom izražavanju ideje te riziku, pomaku, eksperimentu i očuđavanju u zamisli, kroju, boji i detalju, ističe Petranović.

Kostimografkinja Ika Škomrlj rođena je u Zagrebu 1932., a umrla je 2018. Profesionalnu kazališnu karijeru započela je 1956., a posljednje kostime kreirala je nekoliko godina prije smrti za Kazalište Trešnja. U doba njezina kostimografskoga stasanja otvarala su se prva stalna kostimografska mjesta u hrvatskim kazalištima, no ona je, protivno trendovima, odabrala put slobodne umjetnice.

Tijekom više od pola stoljeća ostavila je trag u svim većim hrvatskim kazališnim kućama i nerijetko je surađivala s manjim, neovisnim ili eksperimentalnim teatrima i kazališnim skupinama.

Dobitnica je niza nagrada i priznanja, među kojima se ističu Nagrada Vladimir Nazor za životno djelo (2004.) i Nagrada za životno djelo Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (2016.).

Njezini su radovi uvršteni u serijal knjiga posvećenih povijesti svjetske scenografije i kostimografije (World scenography, vol. II, 1990. 2005., OISTAT, Taiwan 2014.) te izloženi na međunarodnoj izložbi svjetske kostimografije u Varšavi 2018.

Izložba je otvorena do 29. travnja.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!