Izložba o orijentalnom utjecaju na hrvatske narodne nošnje

05.12.2022.

08:32

Autor: Zdravka Giacometti/Dobro jutro, Hrvatska/HRT/A.V.

Izložba o orijentalnom utjecaju na hrvatske narodne nošnje

Izložba o orijentalnom utjecaju na hrvatske narodne nošnje

Foto: HTV / HRT

U Turskom kulturnom centru "Yunus Emre" u Zagrebu možete pogledati izložbu o orijentalnom utjecaju na hrvatske narodne nošnje. Otvorena je do 18. prosinca.

 Izložene su i nošnje drugih naroda, Srba, Makedonaca, Albanaca, Bošnjaka i Turaka Juruka. Kod svih se prepoznaje orijentalni utjecaj u načinu izrade tkanine, vezu, kroju i nazivlju odjeće.

- Izložba koju smo danas otvorili odražava kulturno bogatstvo hrvatskog društva, njegovih građana, rekao je Fuat Korkmaz, ravnatelj Turskog kulturnog centra "Yunus Emere", Zagreb.

Izložba "A la turka orijentalni utjecaji na hrvatskoj narodnoj nošnji" nastala je u suradnji s Kulturnim centrom Travno. Njihova bogata zbirka sastoji se od više tisuća raznovrsnih dijelova nošnji.

- S Kulturnim centrom Travno već dulje lijepo surađujemo. Posebnu važnost pridajemo lokalnim festivalima i institucijama. Ova je izložba važna jer odražava hrvatsko kulturno bogatstvo. Mi ovdje ne promičemo samo tursku kulturu. U našem centru trudimo se, koliko je moguće, promicati i hrvatsku kulturu, rekao je Fuat Korkmaz, ravnatelj Turskog kulturnog centra "Yunus Emere", Zagreb.

- Kad govorimo o utjecajima na stilskoj razini, recimo u krojevima pojedinih odjevnih dijelova, onda je zanimljiva muška nošnja iz okolice Dubrovnika gdje prepoznajemo orijentalne predmete, a isto tako tehniku ukrašavanja tzv. terzijskim radom, dakle apliciranjem zlatne vrpce, rekao je Josip Forjan, ravnatelj KUC-a Travno.

U Slavoniji i Baranji hrvatske nošnje kao da su preuzele najljepše iz orijentalne tradicije.

- Govorimo recimo o nošnjama na panonskom kulturnom području u Slavoniji i Baranji, onda taj orijentalni utjecaj prepoznajemo u tehnikama ukrašavanja utkivanjem zlatnih niti u svilenu tkaninu ili recimo zlatoveza, onom starijem tipu, rekao je Forjan.

U Bosni i Hercegovini orijentalni utjecaj na hrvatske nošnje bio je velik, a izložene su one iz gradova, varoši.

- Odijevali su se po uzoru na vladajuću klasu, Turke, tipičan primjer je recimo ženska i muška nošnja iz Kreševa, Kiseljaka, Sarajeva, koja je potpuno orijentalnog tipa. Hrvatice su nosile dimije, a muška nošnja je bila gotovo identična onoj tada vladajućeg sloja, muslimana tj. Turaka, pojasnio je Forjan.

Izložba je otvorena do 18. prosinca u Turskom kulturnom centru "Yunus Emre" u Zagrebu, a projekt izlaganja narodnih nošnji nastavit će se.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!