23:01 / 15.06.2021.

Autor: Petar Vlahov/Dnevnik/D.D./P.F./HRT/Hina

Izložba posvećena 50. obljetnici Hrvatskog proljeća

Izložba posvećena 50. obljetnici Hrvatskog proljeća

Izložba posvećena 50. obljetnici Hrvatskog proljeća

Foto: Davor Puklavec / PIXSELL

Navršava se 50 godina od hrvatskog proljeća, nacionalnog kulturno-političkog pokreta koji je, tražeći reforme, decentralizaciju i veće slobode u sklopu tadašnje Jugoslavije, nagovijestio buduću hrvatsku samostalnost. Tim povodom u Studentskom centru u Zagrebu otvorena je izložba. 


Izložba "Hrvatsko proljeće 1971.- 2021." nastala je u suradnji Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) i Matice hrvatske, a njezin autor je Dinko Čutura. Otvorena je do 15. rujna.

Kako je podsjetio predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, ta se institucija "svjesno upustila u Hrvatsko proljeće - pothvat kakvoga nije bilo u hrvatskoj povijesti, a koji je donekle usporediv sa zrinsko-frnkopanskom pobunom prije 350 godina".

O izložbi je u središnjem Dnevniku izvijestio novinar HRT-a Petar Vlahov. 

- Okupili su se ovdje preživjeli članovi, simpatizeri hrvatskog proljeća, aktivisti, intelektualci, te svi oni koji su bili jezgra i srce Hrvatskog proljeća, pokreta koji je nastao u tadašnjoj socijalističkoj Republici Hrvatskoj koja je nastala krajem 60-ih godina, a svoj forte je imao od 70. do 72. godine, rekaao je Vlahov.

- Osnovna poruka koja je poslana ovdje je "bez Hrvatskog proljeća ne bi bilo neovisne, samostalne države Hrvatske" koju smo 90-ih, nakon hrvatske šutnje, u Domovinskom ratu krvavo platili. Pomalo je žalosno da nove generacije mladih Hrvata vrlo malo uče upravo o Hrvatskom proljeću, dodao je.

- Hrvatsko proljeće je nastalo kao težnja tadašnje socijalističke Republike Hrvatske, tadašnjih reformiranih komunista, Hrvata na čelu s Mikom Tripalom, Savkom Dabčević-Kučar, studentima, pripadnicima Matice hrvatske, oni su željeli bolji ekonomski, gospodarski, ali i politički položaj, pa čak i reformu tadašnjeg ustava u unitarnoj Titovoj Jugoslaviji koju je vodio velikosrpski režim, istaknuo je Vlahov.

- Za to razdoblje vežu se veliki studentski prosvjedi, građani Hrvatske su to prepoznali, okupljanja je bilo na cijelo m teritoriju Hrvatske. Tada smo čuli i krilatice "želimo hrvatski autoput", "želimo devize koje zaradimo da ostanu u Hrvatskoj, a ne da idu u tadašnje četiri savezne banke", a svim tim bankama središte je bilo u Beogradu, rekao je.

- Onoga trenutka kada se ozbiljno zaljuljao jugoslavenski režim, kada je postao opasan za komunističku Jugoslaviju i za Tita - došlo je do slamanja, a rezultat je bio tragičan za hrvatske intelektualce. Bilo je uhićeno dvije tisuće građana Hrvatske, pet tisuća tadašnjih čelnih ljudi državnih poduzeća, smijenjeni su, mnogi su dobili etikete nacionalista i višegodišnje zatvorske kazne, dodao je.

Najvažnije je da je Hrvatsko proljeće budućnost nove Hrvatske. Poručili su to i govornici, okupljenima se među ostalima obratio premijer Plenković i Dražen Budiša, javio je Vlahov.



Hrvatsko proljeće posijalo je sjeme koje je 1991. dalo ploda

Istaknuti sudionik Hrvatskoga proljeća Dražen Budiša osvrnuo se na svoje uzničke dane i četverogodišnju robiju, posvjedočivši kako je to vrijeme bilo puno nepredvidivih okolnosti kako za njega, tako i za ljude koji su radili u tadašnjim komunističkim zatvorima.

Ipak, istaknuo je, možda su i teže bile godine nakon odslužene robije bez građanskih prava i putovnice. Budiša je tako spomenuo putovanje na Brijune koje je organizirala Nacionalna i sveučilišna knjižnica u kojoj je tada radio. I dok su svi ostali putnici vidjeli Brijune, Budiša ih je morao pričekati u Fažani da, kako je rekao, "moja kontrarevolucionarna stopala ne bi nagrdila posvećeno brijunsko tlo".

Uz to, podsjetio je, putovnicu je dobio šest mjeseci nakon što je osnovana Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Budiša smatra da bi edukacija o hrvatskoj nedavnoj prošlosti trebala biti puno bolja i sustavnija kako više ne bi bilo pitanja koje je nedavno postavio jedan srednjoškolac - u kojem je stoljeću živio Marko Veselica.

- Bez obzira na sve nedostatke uglavnom smo ostvarili sve svoje nacionalne ciljeve bez obzira na uspone i padove, poteškoće u tranziciji, rekao je Budiša.

Ali, ustvrdio je, jedan nismo - a to je jednakopravnost hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, a ta je Budišina tvrdnja popraćena pljeskom. Budiša se nada da će i taj naš nacionalni cilj biti ostvaren,

- Novi hrvatski naraštaj koji je došao 20 godina nakon nas, a najavili smo ga na našem zadnjem skup 3. prosinca 1971. u SC-u, prošao je puno teže iskustvo i sudbinu, puno veće tragedije, neusporedive s našim stradanjima, rekao je Budiša.

No, mi smo posijali sjeme koje je na koncu dalo ploda, istaknuo je Budiša.

Plenković: Edukacijom do široke dostupnosti činjenica iz hrvatske prošlosti

Predsjednik Vlade Andrej Plenković smatra kako je 50 godina od sudbonosnih događaja, dobar vremenski odmak za sagledavanje tih prijelomnih povijesnih događaja, za njihovu revalorizaciju i vrednovanje njihova značaja u hrvatskoj političkoj povijesti.

Rekao je kako je zato Vlada rado prihvatila pokroviteljstvo nad ovim projektom koji će, vjeruje premijer, pridonijeti obilježavanju ovih važnih zbivanja koji zauzimaju važno mjesto na dugom popisu hrvatskih vjekovnih težnji za očuvanje nacionalnog identiteta, ostvarivanje političkih prava i obrane predugo ugnjetavane slobode.

Govoreći o važnosti Hrvatskoga proljeća, Plenković je ocijenio da ono nije tek događaj koji se veže za nekog istaknutog pojedinca, već široki pokret hrvatskoga naroda koji se rodio kao posljedica višegodišnjega procesa sazrijevanja hrvatske političke i nacionalne misli, koji je zahvatio cijelo društvo.

Napomenuo je kako je Hrvatsko proljeće uključivao gotovo sve slojeve hrvatskoga društva: mnoge kulturne i znanstvene ustanove, brojna sveučilišta, veliki broj intelektualaca - poput Vlade Gotovca, Marka i Vladimira Veselice, Ivana Supeka, Igora Zidića, Franje Tuđmana ili Brune Bušića, ali i brojne radnike i studente, poput Dražena Budiše, Ivana Zvonimira Čička ili Gorana Dodiga.

Dodao je kako su Hrvatsko proljeće podržavali i Katolička crkva, brojna velika poduzeća i nakladnici, osobito Hrvatski tjednik, Kritika, Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatski književni list, pa sve do tadašnjih republičkih političkih lidera, poput Savke Dabčević-Kučar ili Mike Tripala, koji su predvodili tzv. nacionalno-reformsku struju protiv jugoslavenskog unitarizma.

Kako je rekao, posebno istaknutu ulogu odigrali su Matica hrvatska, pod vodstvom Ljudevita Jonkea, Društvo hrvatskih književnika, kao i Hrvatska matica iseljenika, pa sve do Instituta radničkog pokreta Hrvatske, koji je tada vodio dr. Franjo Tuđman.

Istaknuo je da su odrednice Vlade njegovanje hrvatske povijesti kroz poticanje institucija, zbirki, izložbi i muzeja, kao i kulturne baštine, kojima je cilj učiniti činjenice iz hrvatske povijesti široko dostupnima.

- Pola stoljeća nakon, Hrvatska živi vrijednosti Hrvatskoga proljeća - zbog kojih su 'proljećari' bili proganjani i koje su obranjene u Domovinskom ratu, istaknuo je premijer ustvrdivši da je 1971. izravno povezana s 1991. koja je značila konačni čin završetka hrvatske šutnje započete nakon ugušenog Hrvatskoga proljeća.

- Na određen način povezane su i s 2021. također godinom velike kušnje i izazova, kada se Hrvatska nalazi na putu ublažavanja teških posljedica potresa i pandemije, gospodarskog oporavka i obnove, ali s tim da ovog puta nismo sami: kao članica Europske unije možemo računati na europsku solidarnost, koja se odražava na izdašne europske fondove, zaključio je premijer Andrej Plenković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!