Izložba "Trnje prostor i ljudi" u Muzeju grada Zagreba

Kao dio projekta Zagrebački kvartovi Muzeja grada Zagreba sutra, 28. ožujka u tom će se muzeju otvoriti studijska izložba "Trnje prostor i ljudi", posvećena kvartu koji je u posljednjih stotinjak godina prošao metamorfozu od periferije do šireg centra grada.

Kroz urbanizam, arhitekturu, modernizaciju, društveni život i svakodnevicu izložba prati pojavu trnjanskog prostora na rubnim dijelovima karata Zagreba u 19. stoljeću, život sela i izgradnju radničkih naselja na 'južnoj periferiji' između dvaju svjetskih ratova, razdoblje intenzivne modernizacije nakon Drugog svjetskog rata te postupnu integraciju Trnja u gradsko tkivo, najavljeno je iz Muzeja Grada Zagreba.

Proces modernizacije koji se različitim ritmom i intenzitetom odvija od druge polovine 19. stoljeća do danas prate stalne mijene životnih okolnosti. Od administrativnog pripojenja trnjanskog prostora gradu Zagrebu 1850., preko izgradnje željezničke pruge koja je presjekla grad učinivši Trnje prometno izoliranom periferijom, do nerealiziranih planova stvaranja novog gradskog središta uz današnju Ulicu grada Vukovara tijekom druge polovine četrdesetih i pedesetih, izložba nastoji kompleksno zaroniti u povijest prostora današnje gradske četvrti, dodaje se.

Trnje se predstavlja kao cjelina, uz isticanje pojedinih dijelova četvrti, povijesnih naselja i prostora s vlastitim (pod)identitetom - Cvjetno naselje, Vrbik, Martinovka, Staro Trnje, Kruge, Savica, Sigečica i Kanal. Povijest kvarta ispričat će se u prvom licu, uz pomoć sjećanja stanovnika i fotografija iz obiteljskih albuma.

Riječ je o četvrtoj dionici višegodišnjeg interdisciplinarnog projekta koja se bavi zagrebačkom periferijom i njezinom preobrazbom od druge polovine 19. stoljeća do danas i u čijem su fokusu današnje gradske četvrti Trešnjevka i Trnje.

Kao i u slučaju Trešnjevke, kojoj je bila posvećena izložba od studenog do veljače ove godine, na izložbi "Trnje prostor i ljudi" bilježe se prostorne transformacije i promjene životnih okolnosti kao posljedicu postupne integracije radničkih sirotinjskih četvrti i seoskih naselja u gradsko tkivo.

Po riječima Kristiana Strukića, autora i voditelja projekta, izložbama prethode terenska istraživanja, istraživanja periodike, dijelom i arhivskog gradiva, prikupljanje fotografija te razgovori sa stanovnicima kvarta. Studijske izložbe nastoje posjetiteljima predstaviti kvartove i stanovnike spajajući pogled izvana, prostorni razvoj, izgradnju, društveni život, privredu, svakodnevicu, s osobnim iskustvom, ustvrdio je.

Strukić smatra kako interaktivan pristup u kojem sjećanja pojedinaca i fotografije iz obiteljskih albuma postaju važnim sadržajima scenarija izložbi doprinosi otvaranju i povezivanju Muzeja s građanima, a priče ispričane iz perspektive stvarnih aktera prenose na izložbe djelić atmosfere kvartovske svakodnevice te pružaju pogled iznutra na prostor, događaje i vrijednosti.