Izložba "Zagreb i Židovi" otvorena u Muzeju grada Zagreba

Izložbu "Zagreb i Židovi", priređenu u Muzeju grada Zagreba u povodu 220. obljetnice Židovske općine Zagreb, otvorila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši da je židovska baština neodvojivi dio zagrebačkog identiteta.

Na izložbi je predstavljen dio predmeta iz fundusa Zbirke judaike i umjetnina Židovske općine Zagreb. Mogu se pogledati i filmovi koji prikazuju razvoj grada, ali i prikaz rušenja zagrebačke sinagoge u Praškoj ulici za ustaškog režima. Postavljena je i digitalna karta koja označava adrese povezane sa zagrebačkim Židovima: zgrade koje su projektirali ili gradili, u kojima su djelovali ili stanovali. Izložba tako prikazuje njihov doprinos znanstvenom, kulturnom, umjetničkom i sportskom životu grada.

- Stvarna povijest gradova pulsira u prešućenim pričama, predmetima koji su preživjeli stoljeća i tragovima ljudi koji su u te gradove ugradili svoj talent i nadu, rekla je Nina Obuljen Koržinek i pozdravila okupljene i u ime predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Istaknula je da izložba Zagreb i Židovi, u svojoj srži nosi duboko ljudsko i povijesno svjedočanstvo o više od dva stoljeća zajedničkog djelovanja.

Izložba nudi dvostruku perspektivu

 - S jedne strane uvodi nas u intimu židovskog doma i duhovnosti kroz zbirku judaike. Ti predmeti nisu samo sakralni artefakti, oni su tihi svjedoci tradicije koja se uporno i ponosno prenosila s koljena na koljeno. S druge strane, multimedijski segment podsjeća nas na golemi doprinos zajednice javnom životu, ali i na njezinu najtamniju točku, onu iz 1941., kada započinje razdoblje holokausta i brutalnog stradanja, rekla je Obuljen Koržinek.

Poručila je da baština koju izložba predstavlja ima težinu spomenika te obvezuje na čuvanje prošlosti od zaborava i aktivno progovaranje o važnosti tolerancije i humanosti u sadašnjosti.

Ravnateljica Muzeja Grada Zagreba Aleksandra Berberih Slana istaknula je da izložba nadilazi povijesni pregled te svjedoči o doprinosu Židova razvoju Zagreba i tragu koji njihovo djelovanje ostavlja i danas. Rekla je da ju je predsjednik "Židovske općine Zagreb" Ognjen Kraus zamolio da naglasi kako izložba stavlja u fokus doprinos Židova u Zagrebu, prvenstveno u razdoblju od 1870. do 1941. godine. 

- Nekad se govorilo da su Prag i Budimpešta bogate sestre Beča, a Zagreb siromašna nećakinja. Židovi su svojim dolaskom i aktivnostima, što možete vidjeti i ovdje na karti, učinili da Zagreb prestane biti siromašna nećakinja, poručio je glavni rabin koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj i židovske općine Zagreb, rabin Luciano Moše Prelević.

Posebno je izdvojio doprinos židovskih arhitekata i graditelja njegovu oblikovanju. Osvrnuo se i na holokaust, rekavši da je od 12.000 zagrebačkih Židova preživjelo njih 1300 te na rušenje sinagoge. Kao tračak nade naveo je dozvolu za gradnju nove sinagoge na mjestu srušene i pozvao Grad da pomognu u njezinoj izgradnji.

Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet rekao je da je Grad donio urbanistički plan uređenja bloka u kojem se nalazila sinagoga i tako stvorio preduvjete za njezin povratak. Želja je, istaknuo je, da ona bude i društveni centar koji će okupljati sve građane, u skladu s nastojanjem da Zagreb bude otvoren, solidaran i uključiv grad.

Suautorica scenarija izložbe Maja Arčabić pročitala je poruku autorice izložbe Mire Wolf, koja je napisala da umjetnička zbirka Židovske općine Zagreb čuva ostatke ostataka velike židovske baštine u Zagrebu i Hrvatskoj. Izloženi predmeti, navela je, svjedoče i o ljudima koji su ih stvarali te povezanosti zagrebačke zajednice s drugim židovskim sredinama. Kao najvažniji predmet izdvojila je Toru.

Na otvorenju izložbe bili su i brojni predstavnici veleposlanstava.

Izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2026.