Kako izbjeći krivotvorene umjetnine?

Tržište krivotvorenih slika cvijeta. Ako želite kupiti originalnu sliku, više niste sigurni ni ako je kupujete u galeriji jer i provjerenim stručnjacima teško se katkad snaći i procijeniti je li slika original ili ne. Što kad vam podvale kopiju, koji se umjetnici najviše krivotvore i iz koje zemlje najčešće stižu falsificirane umjetnine? Doznali smo u emisiji „Potrošački kod“, u razgovoru s ravnateljicom Muzeja policije Helenom Biočić.

Biočić je rekla kako u Muzeju policije imaju zbirku od sedamdesetak krivotvorenih slika naših i stranih autora. Najviše su zastupljena krivotvorena djela Ede Murtića.

- Slike na prvu djeluju kao originali, ali određenim vještačenjima i kriminalističkim istraživanjima došli smo do toga da su krivotvorine, govori Biočić.

Biočić naglašava kako laici ne mogu na prvu vidjeti da li se radi o originalu ili ne, ali postoje metode kojima to rade povjesničari umjetnosti, ljudi u restauratorskom zavodu i ljudi u kriminalističkom centru „Ivan Vučetić“.

- Ljudi kada kupuju slike ne vode previše računa da zaista utvrde da se radi o originalu. Mi kao policija bi savjetovali da pogledaju pozadinu slike, da vide postoje li nekakve zabilješke, da li se mijenjao okvir, kakav je potpis na slici, ukazuje Biočić i napominje kako se isto to odnosi i na skulpture te da se obavezno treba tražiti certifikat o autentičnosti, koji također treba provjeriti.

Postoje primjeri i da su krivotvorene slike kupljene u galeriji.

- Optimistične brojke govore kako je 30 posto umjetnina na tržištu, pa čak i onih po muzejima, krivotvoreno. Pesimistične brojke govore da je krivotvoreno 60 posto umjetnina, ističe Biočić.