Kanadski književnik Yann Martel predstavio u Zagrebu novi roman

Kanadski književnik Yann Martel, autor romana Pijev život prema kojemu je snimljen istoimeni film nagrađen s četiri Oscara, u utorak je predstavio novi roman Ničiji sin, u kojem se ulomci drevnoga epa u stihovima pojavljuju uz fusnote koje donose suvremenu priču.

U romanu "Ničiji sin" objavljenom u nakladi Ljevak, Yann Martel povezuje izgubljeni ep o Trojanskom ratu s pričom o suvremenom znanstveniku. Kanadski klasičar Harlow Donne odlazi na Sveučilište u Oxfordu kako bi proučavao ulomke papirusa. Ondje u Bodleian knjižnici otkriva izgubljenu priču o Trojanskom ratu. Epsku pjesmu naziva Psoadom, prema njezinu junaku, običnom Grku Psoasu iz Mideje, poznatom kao ničiji sin.

Dok Harlow prevodi i tumači Psoadu, ona postaje posveta njegovoj kćeri Helen. U njima se drevna priča postupno povezuje s njegovim životom, obitelji i odlukom da zbog karijere ode iz Kanade. Martel tako isprepleće antički i suvremeni svijet te priča o čežnji za domom, ambiciji, ljubavi, žaljenju i tuzi.

Martel je na gostovanju u Prirodoslovnom muzeju u Zagrebu rekao kako je čitao Ilijadu da prikrati vrijeme te da ga je iznenadilo da se knjiga bavi ljutnjom. Opisao ju je kao svojevrsnu neuspjelu knjigu za samopomoć o muškarcima koji ne znaju obuzdati bijes i posljedicama takva ponašanja. Istaknuo je da je ta tema aktualna i danas, u svijetu ratova i ljudi obuzetih bijesom koje nije briga za posljedice. Pomislio sam: Čekaj malo, mogao bih nešto napraviti s tim. Rezultat je 'Ničiji sin', rekao je.

Govoreći o strukturi romana, Martel je odgovarao na pitanje moderatorice Ivane Dragičević kako je došao na ideju da dvije priče prikaže na istoj stranici, odnosno do takvog grafičkog rješenja. Objasnio je da je htio postići da prošlost i sadašnjost na stranici vode dijalog, a čitatelj poveže njihove dijelove i stvori značenje. 

Kazao je da mu se to učinilo najboljim načinom da ispriča priču.

- Inače bi prijelazi između prošlosti i sadašnjosti bili vrlo nezgrapni, a prošlost bi se prikazivala samo onako kako odgovara sadašnjosti. Htio sam da svaka priča ima vlastiti prostor, rekao je. Dodao je i da su ga isprva brinule bjeline na stranici. Naveo je da su mu zatim bjeline počele nalikovati prostoru u poeziji.

- Daju riječima prostora da dišu, a čitatelju priliku da zastane, opusti se i uroni u tekst, rekao je Martel.

Govoreći o društvenom napretku, Martel je rekao da je u nekim područjima neupitan, navodeći kao primjer promjene u položaju žena. Danas mogu glasovati, obavljati različite poslove i sudjelovati u politici. Ipak, rekao je da se čini kako je svijet trenutačno u vrlo lošem stanju te podsjetio da su ljudi i prije živjeli u teškim razdobljima, poput svjetskih ratova i invazija. Samo što je sada predsjednik Rusije psihopat, a predsjednik Sjedinjenih Država dijete. Čini se da je trenutačno osobito teško, rekao je. Kao svoja dva najveća straha izdvojio je klimatske promjene i umjetnu inteligenciju.

Yann Martel rođen je 1963. u Španjolskoj i kao dijete kanadskih diplomata živio je raznim zemljama. Bookerovu nagradu dobio je 2002. za roman "Pijev život" o brodolomcu i tigru, koji je 2012. ekraniziran. Napisao je i romane "Self", "Beatrice i Vergilije" te "The High Mountains of Portugal".