Knjiga - jamac opstanka neslomljivog katalonskog duha

28.05.2022.

17:18

Autor: Dragan Nikolić/HRT

Ona Llibres

Ona Llibres

Foto: Dragan Nikolić / HRT

Grad u kojemu se govori više od 300 jezika ima i više od 300 knjižara, ali jedna je posebna. Ona Llibres ima više od 20 tisuća naslova isključivo na katalonskom jeziku, što je čini jedinstvenom na svijetu. Dom katalonske književnosti prostire se na više od 1000 četvornih metara.

- Bili smo prva nova trgovina u Barceloni koja je otvorila nakon pandemije. U posljednja tri mjeseca triput smo povećali prodaju. Sada i udeseterostručili, zbog pozitivnih promjena koje uvodimo. Između ostaloga, gotovo svake večeri u knjižari je nego kulturno događanje, čak i nastupi opernih pjevača, reći će direktorica Ona Llibres Iolanda Batallé, autorica i publicistica posljednjih četvrt stoljeća, koja je tri godine vodila Institut Ramon Llull, a kada je vagala gdje će dalje prednost je dala ovoj knjižari u odnosu na institucije i izdavačke kuće jer smatra da je njezin posao u njoj važniji za katalonsku kulturu i društvo.

Modernistička Ona Llibres - u dijelu za čitanje dominira, primjerice, slika naslova Picassova Guernika u stilu Jacksona Pollocka - nalazi se nedaleko mjesta gdje je od 1964. do 2010. bila stara knjižara istog imena. Redoviti kupac u njoj bio je i Tatxo Benet, vlasnik današnjeg hrama katalonske knjige. Nekadašnji novinar, koji se obogatio na prodaji sportskih prava, bogati je filantrop koji nemilice ulaže u kulturu. Kaže da katalonska književnost nema iste prilike kao i kastiljska, čak i u globaliziranoj Barceloni.

- Otvaranje ove knjižare nije politička poruka. Isključiva mi je želja da moji sugrađani na jednom mjestu imaju golem izbor literature na katalonskome. Postojanje Ona Llibres za mene je znak normalnosti u nenormalnoj zemlji. Nažalost, mnogi na ovu knjižaru ne gledaju kao na nešto pozitivno što pridonosi razvoju katalonskog društva. Ima i onih koji me optužuju da ne volim španjolski jezik i kulturu, tim više jer novčano podupiremo prevođenje određenog broja djela godišnje na katalonski jezik. To je ludost, naravno, naglašava vjerojatno najljeviji od svih bogatih Katalonaca, koji ulaže i u otvaranje budućeg Muzeja zabranjene umjetnosti.

Velik broj naslova u Ona Llibres bavi se tzv. katalonskim procesom, političkom borbom za katalonsku neovisnost. Jezik je na toj dugotrajnoj bojišnici moćno, mnogi kažu možda i jedino preostalo oružje independentista. Katalonski, koji svoje korijene vuče iz latinskoga, a prvi je put stavljen na papir u 12. stoljeću, na današnja govorna područja raširio se između 13. i 16. stoljeća. Bio je i službeni jezik dinastije Aragon, a onda izgubio taj status s Ratom za nasljeđe 1714. Posustao je u svakodnevnom životu poslije 16. stoljeća, zbog niza čimbenika - ujedinjenja španjolske krune, premještanja kraljevskog suda u Madrid i brojnih dekreta koje je potpisao kralj Filip V, sa željom da stvori apsolutistički režim, a koji uključuju i zabranu uporabe katalonskog jezika u javnoj administraciji i sudstvu. Ta loša faza za katalonski jezik potrajala je do kraja 19. stoljeća. Za Francovu diktaturu bio je poput crvene krpe. Tijekom 1960-ih izdavačke kuće ipak su stidljivo počele objavljivati na katalonskome. U škole nije uveden sve do 1980-ih. Danas ga je lakše studirati u Njemačkoj, primjerice, nego u Španjolskoj. Promocijom katalonskoga jezika na stranim sveučilištima, kao i prevođenjem katalonske literature na strane jezike, te svekolikom kulturnom proizvodnjom na katalonskome bavi se Institut Ramon Llull, osnovan 2002.

- Pomažemo učenje katalonskoga na više od 140 mjesta diljem svijeta. Može se studirati i na nekima od najprestižnijih američkih sveučilišta, poput Berkeleyja, Harvarda ili Columbije. Na nekima uz novčanu potporu katalonskih vlasti, na nekima ne, pojašnjava Ariadna Puiggené, direktorica Odjela za jezik i sveučilišta na Institutu Ramon Llull.

Godišnje se objavi 19 tisuća naslova na katalonskom jeziku, ta brojka uključuje sve vrste knjiga. Tek četvrtina čitatelja u Kataloniji čita na katalonskom, tri četvrtine na kastiljskom. Diljem Barcelone, koja je 2015. postala UNESCO-ov grad književnosti, 40-tak je javnih knjižnica. Članska iskaznica neke od knjižnica inače je prvi dokument kojim se u Kataloniji dokazuje i prebivalište, pa i u slučaju izbjeglica (čak i neki autori imigranti pišu u svojim djelima da su prvo vrijeme dane provodili u javnim knjižnicama). Autorima koji stvaraju na katalonskome dobro dođu prihodi od pozivanja na književna druženja u tim knjižnicama. Jer samo 10 posto katalonskih pisaca živi isključivo od pisanja. Màrius Serra piše fikciju, ali je i novinar i prevoditelj, kao i autor nebrojenih križaljki i igara. Bio je zadnja generacija koja nije u školi učila katalonski. Cjelokupno obrazovanje prošao je na kastiljskome, kojega su govorili i svi njegovi školski prijatelji. Danas je član Akademije katalonskog jezika.

- U Kataloniji postoje tri udruge pisaca. Jedna okuplja autore koji pišu isključivo na katalonskome, druga one koji stvaraju i na katalonskome i na kastiljskome, a treća je PEN, čiji je ogranak u Barceloni treći najstariji na svijetu, govori 59-godišnji autor, koji je počeo objavljivati s 24 godine. Dosad je preveden na talijanski, poljski i rumunjski, čak i na korejski.

I Serra, kao i svi katalonski autori, opčinjen je posebnim danom u katalonskom kalendaru, 23. travnjem. Na isti dan kada se obilježava UNESCO-ov Dan knjige i autorskih prava, Katalonci slave Sant Jordi tj. Svetog Jurja, sveca zaštitnika Katalonije. Tada se najbliži daruju knjigama i ružama. Izdavači su u poslu preko glave, autori na štandovima potpisuju knjige i sudjeluju na književnim debatama i kulturnim događajima tijekom cijeloga dana. Još od vremena jarma pod Francom, Sant Jordi je način da se katalonska kultura kapilarno širi ulicama, na kojima knjigu žele kupiti stotine tisuća ljudi. Svetkovina se održava i u malenim katalonskim mjestima koja nemaju knjižare. Ove godine diljem regije bilo je postavljeno otprilike 1000 štandova s knjigama. Samo u Barceloni rekordnih 300. Na gotovo dvije trećine njih autori su potpisivali knjige, ponajviše u svojevrsnom književnom superbloku, koji se razvukao s jednog na drugi kraj jedne od glavnih ulica u Barceloni.

- Sant Jordi nam zapravo pojašnjava tko smo i koje je naše kulturno nasljeđe. Taj dan doživljavamo kao odavanje počasti katalonskom jeziku. Lakše ga je upakirati i prodati španjolskoj javnosti kao slavljenje katalonske kulture nego nacionalnog praznika, reći će Serra.

U regiji u kojoj živi osam milijuna ljudi, u tzv. covid godini tijekom Sant Jordija je 2021. prodano milijun i 300 tisuća knjiga. Ove godine oko milijun i pol. Kao i više od šest milijuna ruža (svaka je stajala četiri eura), a najprodavanija je bila ona imena Sloboda, simbolično. Praznik koji naprosto odiše duhom Valentinova dosta uspješno pokušavaju kopirati Japanci. Obilježava se i u New Yorku, prvi put ove godine i u Slovačkoj…

- Od siječnja do travnja izdavači zarade 40 posto godišnjega prihoda. U tjednu obilježavanja Sant Jordija ostvari se 30 posto godišnjeg prometa, i zato što su na sam dan svetkovine knjige jeftinije 10 posto. Samo 6 posto knjiga prodanih na Sant Jordi pripada inače krugu 10 posto najprodavanijih naslova, naglašava Izaskun Arretxe, direktorica Instituta za katalonsku književnost, autonomnog tijela katalonskog Ministarstva kulture.

Arretxe potječe iz baskijske obitelji koja je doselila u Kataloniju, a u kojoj se pričalo kastiljski. Nju i braću roditelji su upisali na nastavu na katalonskome početkom 1970-ih, dok je Franco još bio živ. Majka je forsirala da kod kuće pričaju katalonski, pa su ga tako počeli pričati i sami roditelji. U konačnici je Izaskun Arretxe studirala katalonsku filologiju, specijalizirala se za katalonsku književnost. I ona je u prošlosti u Institutu Ramon Llull radila na globalnom brendiranju katalonskih autora…

- Četvrtina svih izdanih knjiga godišnje u Španjolskoj dolazi iz Katalonije, ne nužno na katalonskom jeziku. Katalonska izdavačka industrija pridonosi inače regionalnoj ekonomiji s milijardu i 200 milijuna eura godišnje. Gotovo polovina izdanih naslova odlazi u Latinsku Ameriku. Ono što je nama ipak bitno jest činjenica da polovina svih prodanih knjiga na Sant Jordiju jest na katalonskom, zadovoljno zaključuje Joan de Sola, direktorica Odjela za književnost Instituta Ramon Llull.

Bel Olid sebe opisuje kao ne-binarnu osobu tj. onu nedefiniranog spola, pa ne čudi što žestoko brani uporabu rodne neutralnosti u katalonskom jeziku. Sedam godina bili su na čelu Udruge pisaca na katalonskom jeziku, koja okuplja 1600 članova. 2014., zajedno s još dva poznata katalonska pisca, predstavili su Manifest o neovisnosti Katalonije, koji je potpisalo više od 300 njihovih kolega. 2017. natjecali su se za ulazak u katalonski Parlament, na listi CUP-a, krajnje independentističke ljevice, kao neovisni. Danas, s vremenskim odmakom, kažu da je CUP za njih - predesno. I da ih je ta jednomjesečna politička epizoda obilježila za cijeli život, zasjenila 25 godina prevoditeljskog rada.

- Preveli smo više od 50 knjiga na katalonski i kastiljski. Kao autori fokusiramo se na svakodnevno nasilje, otuđenost života, mentalno zdravlje… Između ostaloga, napisali smo nedavno i još jednu ilustriranu dječju knjigu. Za dječju književnost dobili smo dosad niz uglednih nagrada. Naša fikcija prevedena je na engleski, portugalski, galicijski, ali ne i na kastiljski. Nefikcija o feminizmu i transrodnosti jest. Kastiljska publika općenito je konzervativnija, naša knjiga o seksu bolje se prodaje u Kataloniji, napominje Olid, čiji su roditelji stigli su u Kataloniju iz drugog dijela Španjolske, pa se smatraju djecom imigranata u najbogatijoj španjolskoj regiji. Njihova su djeca, pak, kastiljski naučila kod kuće. Poticali su to jer znanje svakog dodatnog jezika smatraju dodanom vrijednošću…

Victòria Alsina, katalonska ministrica vanjskih poslova i otvorene vlade ukazuje na to da rezultati PISA testova pokazuju kako mladi u Kataloniji nakon završetka školovanja jednako dobro govore i kastiljski i katalonski.

- Želimo potpuno dvojezične ljude na kraju obrazovnog procesa. U katalonskom društvu povećava se uporaba kastiljskog, a smanjuje ona katalonskog jezika. Pritom se protiv naše katalonske kulture iz petnih žila bore institucije španjolske države. Statut Instituta Cervantes, primjerice, obvezuje tu instituciju da brani interese svih jezika u Španjolskoj, a ne samo kastiljskog. A ona to ne čini. Itekako je bitna činjenica da dvanaest službenih jezika u EU ima manje govornika od katalonskoga, kojega govori 10 milijuna ljudi, ne samo u Kataloniji, već i na Balearima, u regiji Valencije, Andori i u gradu Alghero na talijanskom otoku Sardiniji, naglašava ministrica, koja je na aktualnu funkciju došla nakon promoviranja katalonskih interesa u Sjevernoj Americi. Vodila je u Washingtonu jedno od 44 katalonska predstavništva diljem globusa, čiji bi broj do kraja ove godine trebao skočiti na 63, nakon što je proračun za svojevrsne katalonske ambasade u 2022. porastao za 30 posto.

Španjolska je zemlja-partner na ovogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjige. Organizator je zahtijevao da budu zastupljeni autori na svim jezicima koji čine španjolsku književnost, kako bi se prikazala njezina raznovrsnost. Kako sada stvari stoje, autori koji ne pišu na kastiljskome bit će ukupno zastupljeni s minornih 5 posto. Manjinski jezici i kulture u Španjolskoj na taj način ostaju nevidljivi, protestiraju u Barceloni. Ne čudi što se iza horizonta valja veliki kulturni skandal. Jer Katalonci su osjetljivi na svoj jezik. Na toj fronti vode borbu ne samo za kulturnu opstojnost, poručuju. Više od 2000 Katalonaca, čije je postupke na tragu tzv. katalonskog procesa španjolska država ocijenila suprotnima zakonu, i dalje je, naime, iza rešetaka. Independentisti su, pak, umorni za kretanje u novu političku bitku s neizvjesnim ishodom…

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!