16:12 / 05.01.2021.

Autor: Tamara Džebić Šaljan/Vijesti iz kulture/V.M./HRT

Književna 2020. – više vremena za čitanje

-

-

Foto: - / -

Osvrnuli smo se, baš u ovoj godini čitanja, na proteklu 2020. i prisjetili se nekih važnijih naslova, autora i događaja. S obzirom na panedmiju vremena za čitanje je možda bilo i više, ali je nedostajao živi kontakt između pisaca i čitatelja.
Osvrnuli smo se, baš u ovoj godini čitanja, na proteklu 2020. i prisjetili se nekih važnijih naslova, autora i događaja. S obzirom na panedmiju vremena za čitanje je možda bilo i više, ali je nedostajao živi kontakt između pisaca i čitatelja.

Više nego ikad imali smo u godini pandemije vremena za čitanje, no isto tako, najviše se, dosad, pokazuju neke statistike, čitala i kupovala tzv. self help literatura, iako ni drugih naslova različitih žanrova nije nedostajalo.

Iako je pisanje knjige, pa i čitanje, samotnjački posao, put od pisca do čitatelja to nikako nije, a upravo je toga, kontakta između pisaca i čitatelja uživo, ove godine nasušno falilo.

Otkazivanja i odgode sajmova


Leipziški sajam knjiga
otkazan je; frankfurtski je održan samo na internetu, bez tradicionalnog izlaganja u paviljonima. Prije manje od mjesec dana odgođen je i jedan od naših omiljenih knjižnih festivala, onaj u Puli, dok je Interliber svoju inačicu ‘Knjiga svuda i svima’ preselio u knjižare.

- Možete zamisliti i da je kriza šansa, a tu je velika šansa da se kulturna Hrvatska deprovincijalizira. To znači da svaki veći grad u Hrvatskoj ima svoj Interliber, izjavio je tada predsjednik Upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul.



Čitateljske navike: blagi optimizam

Noć knjige
, koja je također održana virtualno, u svojem je tradicionalnom istraživanju o čitanosti donijela blagi optimizam - čitanost je u posljednjih godinu dana porasla za 7 %, kao i posudba knjiga u knjižnicama.



No, ima i onih koji su, dok broj oboljelih nije bio toliko velik, uspjeli održati dio svojih programa pred publikom. To su riječki Vrisak, zatim Festival europske kratke priče te Festival svjetske književnosti, koji je čak uživo otvorio jedan od najvećih izraelskih pisaca - Edgar Keret.

- Zbog pandemije sam postao manje razmažen jer, kad ste uspješan pisac vrlo ste pasivni; zovu vas, vi dođete i to je to. Sada se osjećam kao branitelj kulture, rekao je Edgar Keret prigodom gostovanja u Zagrebu.



Jedan od događaja godine zasigurno je i otvorenje knjižare izdavačke kuće Fraktura, koja je već svojim izgledom i opremom dala naslutiti da nije riječ o samo još jednom knjižnom prodajnom punktu.

- To je mjesto koje će vibrirati ljudima i idejama i u kojem ćemo moći ostvariti najrazličitije snove, pa možda i neke koje još ni ne sanjamo, istaknuo je Seid Serdarević iz izdavačke kuće Fraktura u vrijeme otvorenja knjižare.



U godini u kojoj je obilježavalo 120. obljetnicu Društvo hrvatskih književnika dobilo je, pak, novog predsjednika - književnika Zlatka Krilića.

Trebala je ovo biti slavljenička godina i za Leksikografski zavod, no svoj 70. rođendan nije proslavio. Valja samo podsjetiti koliko je 'Leks', kao mjesto na kojem se traga za pouzdanom i vjerodostojnom informacijom, danas potrebniji nego ikad.

- Krleža je tu, uz Ujevićevu pomoć, okupio vrhunsku ekipu intelektualaca, mnogih ranije i proskribiranih. Oni su htjeli uspostaviti neke standarde, podsjetio je Bruno Kragić, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda 'Miroslav Krleža'.



Kvalitetnih naslova nije nedostajalo


Kvalitetnih naslova ove godine nije nedostajalo, no samo nekoliko ih je javno predstavljeno:

Knjiga Julijane Matanović ‘Djeca na daljinu’, koju je izdala u vlastitoj nakladi, kao i većina djela ove autorice, veći je dio godine provela na popisu najčitanijih naslova, a Ivana Bodrožić je, pak, napisala, prema mišljenju mnogih, svoju najbolju i najzreliju knjigu, ‘Sinovi i kćeri’.

- To je prije svega jedna ljubavna priča, ali nije samo ljubavna priča o dvoje partnera, nego priča o ljubavi prema našim obiteljima i prema svima koji su nam bliski, a koje tako često ne možemo razumjeti, napomenula je Ivana Bodrožić.




Iz pera vrsnog literata Ludwiga Baurea dolazi, pak, ‘Repriza’, roman o nama, uvijek istim pogreškama koje činimo i putovima koje tražimo, a Josip Mlakić u romanu ‘O zlatu, ljudima i psima’ donosi priču o ne baš optimističnoj budućnosti u kojoj se ogleda nasilje današnjice.

Mnogo je sjajnih knjiga, objavljenih potkraj godine, poput ‘Putujućeg kazališta’ Zorana Ferića, koje će pravu recepciju doživjeti u idućoj godini.

Još jedno nezaobilazno kapitalno djelo napisao je akademik Krešimir Nemec'Leksikon likova hrvatske književnosti'.

- Likovi moraju biti poznati, i dolaziti iz nekog kanonskog djela. Morao je biti i kriterij reprezentativnosti, a s druge strane, bilo je i subjektivnih kriterija, objasnio je akademik Krešimir Nemec prigodom izlaska knjige.



Književne nagrade

Damir Karakaš
dobitnik je nagrade t portala za najbolji hrvatski roman. Njegova ‘Proslava’ dosad je prevedena na desetak jezika, tijekom cijele prošle godine bila je među načitanijim naslovima.

Maša Kolanović
dobitnica je godišnje nagrade ‘Vladimir Nazor’ za zbirku ‘Poštovani kukci i druge jezive priče’, dok je našu najprestižniju književnu nagradu - Nazora za životno djelo ove godine primila pjesnikinja Andriana Škunca.

- To je najveća nagrada koju uopće možeš zamisliti u književnosti. Ona mi je, u prvom redu, iznenađenje, a kad sam se malo sabrala i okupila oko svoje teme otoka i načina života, onda sam pomislila da je nagrađeno nešto što doista živi to što piše, rekla je Andriana Škunca.



Nagrada Gjalski ove je godine dodijeljen najmlađoj autorici u povijesti nagrade Eni Katarini Haler - za njezin prvijenac roman 'Nadohvat' koji je odmah po izlasku iznenađujućom zrelošću i vještom literarizacijom oduševio i kritiku i publiku.

‘Gorana za mlade pjesnike’ dobio je Tomislav Augustinčić, a Miroslav Mićanović ovjenčan je Goranovim vijencem za cjelokupan pjesnički doprinos.

Nobelova nagrada za književnost otišla je, pak, u ruke američke pjesnikinje Louise Glück, tek 16. žene u povijesti dodjele tog uglednog priznanja.

Rast čitanosti e-knjige


Bila je to godina u kojoj je znatno porasla čitanost e-knjiga, u kojoj se više posuđivalo, pa i više knjiga kupovalo putem interneta. Koliko se više čitalo, doznat ćemo u ovoj godini, u Noći knjige, kada se objavljuju relevantne statistike, u nadi da ćemo tu noć provesti kao u godinama prije 2020., u direktnom, bliskom kontaktu s čitateljima i piscima.

Pogledajte osvrt na književno 2020.godinu emitiran u Vijestima iz kulture:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!