Poduža lista loših spomenika, što o svemu kažu stručnjaci?

04.02.2022.

09:47

Autor: Matija Benić/Puls/I.Z./HRT

Spomenici naši divni

Spomenici naši divni

Foto: Puls / HRT

Što povezuje kmeta, lulu i svinju? Odgovor krije spomenik u općini Sračinec pokraj Varaždina. Točnije, spomen-prikaz velikog varaždinskog požara. Kontroverzno djelo podignuto prije nekoliko godina, uzburkalo je lokalnu politiku, podijelilo stanovništvo. Ali nije to jedini slučaj, imamo mi podužu listu loših spomenika. Što o svemu kažu stručnjaci? Koje bi kriterije napokon trebalo poštovati? 

- Doista mislim da javni prostor pripada, bez obzira na to što ja ne živim u tako maloj sredini, ali ja kad prođem kroz jedan takav mali grad ili kroz nekakvo selo, taj javni prostor pripada i meni. I u trenutku kada vidim nešto što je neprimjereno, što apsolutno nema veze ni s kakvim razumijevanjem uopće onoga što spomenik treba biti, ja mislim da takve vrste poklona bi doista trebale završiti negdje drugdje, ako bi uopće trebale negdje završiti, rekla je Sandra Križić Roban s Instituta za povijest umjetnosti.

Općina Sračinec malo je mjesto pokraj Varaždina. Prema riječima načelnika, jedna je od najljepših i najsretnijih općina u Hrvatskoj. No, 2016, općinu je zatekla kontroverzija oko podizanja spomen-prikaza velikog požara u Varaždinu, zbog kojeg Varaždin više nije glavni grad. I prikazuje mladog kmeta Jakova Verčeka, koji je uzrokovao požar.

- Mislim da je spomen-ploča, nešto što je Sračinec stavio opet na kartu Hrvatske, naglasio je Luka Herceg, stanovnik općine Sračinec.

Rekao je kako je o tome bilo razgovora i na televiziji i radiju.

- Bilo je dosta kontroverze oko toga, svađa na Facebook-u. Meni osobno nije izazvalo ništa, možda malo smijeh, jer osobno nije mi značilo ništa pretjerano, jer priču znam, poručio je Herceg.

Varaždin je bio glavni grad Hrvatske sve do 1776., kada je veliki požar uništio dvije trećine grada. Za izazivanje požara bio je odgovoran mladi kmet iz Sračinca, Jakov Verček, koji je tada radio kod gradskog vlastelina, a pri izazivanju požara pomogla mu je - svinja.

- On je uzeo tu posudu i ona je počela hodati za njim i trčati, misleći valjda da će joj dati hranu, ne znam što. I on se prepao, a kažu da je pušio, jer je imao zubobolju, i da je u toj trci pao u kup sijena i tako je došlo do požara. A onda je puhnuo jak vjetar i sve se zapalio. Čitav majur, i onda je grad jednostavno izgorio, kazao je Vladimir Gran , autor monografije Sračinca.

Spomen-prikaz velikog varaždinskog požara

Spomen-prikaz velikog varaždinskog požara

Foto: Puls / HRT

 - Jako mi smeta kad netko želi prikazati da je rađen spomenik Jakovu Verčeku. Hajde molim vas lijepo, budimo ozbiljni. To je spomen prikaz, poručio je načelnik općine Sračinec Božidar Novoselec.

- Prije postavljanja skulpture pitali su, ja sam pitan, što mislim o tome, pa sam rekao da bi tu moglo biti nekakvih političkih posljedica i da bi trebalo o tome razmisliti. Neka se pokuša nekako smisliti da to ispadne kao spomenik koji podsjeća na to, da mali osobni čovjek svojim neoprezom može izazvati vrlo velike posljedice na jedan grad, naglasio je autor monografije Sračinca.

- Željeli smo prikazati povijesnu činjenicu, koja je u mnogome opredijelila razvoj ovog kraja. Danas Sračinec ne bi izgledao ovako kako izgleda. Ja mogu reći da današnji žitelji mogu biti ponosni da živimo u jednom mirnom kraju, nismo centar grada. Bili bi centar Varaždina da se to nije dogodilo. I to smo htjeli prikazati, rekao je načelnik općine Sračinec.

Kao što su neki stanovnici pretpostavili, načelnikova plemenita ideja ubrzo je izazvala političke kontroverzije, te se u otvorenom pismu javlja općinska opozicija. Objašnjenje u kojem tvrdi da je taj katastrofalan događaj zapravo pozitivno usmjerio našu povijest, jer bismo danas bili velegrad i ne bi bilo prekrasnih mjesta koji čine varaždinsku okolicu, a i sam Varaždin ne bi bio ovako lijep, na granici je apsurda. Dodajemo k tome kako se postavljanje ovog spomenika nije našlo na dnevnom redu aktualnog sastava pa vijećnici nisu niti imali priliku izjasniti se o toj ideji, niti su na ovu odluku na bilo koji način mogli utjecati.

- Ta spomen ploča sasvim sigurno ne bi trebala biti u javnom prostoru. Nepostojanje uopće zakonske obaveze je jedan od osnovnih problema i razloga zašto su oni danas relativno nezanimljivi, banalni, niske umjetničke, kulturne vrijednosti, problematične, semiotičke, simboličke konotacije, istaknula je Silva Kalčić, predsjednica hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara. 

Spomenik u općini Sračinec pokraj Varaždina

Spomenik u općini Sračinec pokraj Varaždina

Foto: Puls / HRT

Budući da je samo značenje spomen-prikaza uzrokovalo polemike u javnosti, odlučili smo pitati stručnjaka ima li spomen-prikaz umjetničku vrijednost.

- Gledajući ovo, teško je govoriti o umjetničkoj vrijednosti. Možemo o zanatskoj vrijednosti. A i ona je na dosta niskom nivou jer se radi o nekoj poetici naivnog prikazivanja jednog događaja, doživljaja, s nekim detaljima koji su na granici, pa moglo bi se reći i diletantizma, kazao je akademski kipar Nenad Opačić.

- Umjetnik koji je to radio je već odradio gotovo pedesetak značajnih spomenika – od Tuđmana, od križnih puteva, od značajnih umjetnika, izvođača, ne znam što. Htio je donirati naselju Sračinec svoj umjetnički rad. Mi smo na općinskom vijeću dobili repliku djela, kako bi to izgledalo, i informirali smo se koliko bi to koštalo. Tako da, taj sam izričaj umjetnički sa svim radovima gotovo bi bilo dvjesto tisuća kuna. Ja sam se informirao i kod drugih umjetnika, a ovaj spomenik kao što vidite iza mene, dođe pedeset tisuća kuna, a ostalo sve je darovano umjetničko djelo, poručio je načelnik općine Sračinec.

- Očito da je to način kako da se izbjegne javni natječaj, struka, mišljenje i kriteriji. Na kraju, ne može jedan gradonačelnik po nekom vlastitom kriteriju govoriti to će biti, a ovo neće biti u prostoru. On je samo u mandatu, a mi živimo tu stoljećima, naglasio je Nenad Opačić, akademski kipar.

Autor spomen-prikaza, Slavko Bunić, nije htio pred našu kameru, jer našao na udaru kritika zbog svog spomenika Toši Proeskom u Novoj Gradišci. Javnost i struka nezadovoljni su spomenicima izloženima u javnom prostoru, a problema je mnogo.

Spomenik Toši Proeskom

Spomenik Toši Proeskom

Foto: Puls / HRT

- Generalno, ako pogledamo, pogotovo u manjim sredinama gdje mnogo toga prođe, a da zapravo ni ne znamo kako je do toga došlo, možemo se samo iščuđavati gdje ono amateri podižu, vođeni možda umjetničkim ambicijama, možda nekim drugim vrstama ambicija, ali sve skupa mislim da nam ta situacija nije baš zadovoljavajuća, istaknula je dr. sc. Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti.

- Mislim da je najveći problem današnje javne plastike u ponajprije njezinom simboličnom, a onda i vizualno-likovnom izrazu, kao i u tome što je uglavnom riječ o samoiniciranim projektima. Projektima koji su vrlo vidljivi u javnom prostoru, i koji oblikuju identitet jedne zajednice, dodala je doc. dr. sc. Silva Kalčić, predsjednica hrvatske sekcije AICA-e, Međunarodnog udruženja likovnih kritičara.

- Mislim da bi se politika itekako trebala odmaknuti od bilo kakvog takvog utjecaja, odnosno, od takvog presudnog utjecaja na sam proces postavljanja spomenika, zbog toga što, kao što vidimo iz nekoliko zadnjih situacija koje smo imali, pogotovo u Zagrebu, ali nije Zagreb jedini naravno, dolazi do nepotrebnih konfliktnih situacija i razmimoilaženja, poručila je Križić Roban.

Prag za podizanje nekvalitetnih spomenika nažalost ne ograničava na izdvojen primjer ili manja mjesta, već je prisutna u cijeloj Hrvatskoj. Za kraj smo htjeli saznati kako bismo u budućnosti to mogli izbjeći.

- Obrazovanje je ekstremno, ekstremno važno i mislim da ono zapravo i podiže onu razinu očekivanja. Jer nije samo činjenica postavili smo spomenik dovoljna, s tim spomenikom moramo biti ponosna, nama se on mora na neki način sviđati. Ljepota je naravno nešto o čemu se ne voli mnogo govoriti, ali mislim, on mora zapravo i pokazati, s druge strane, vrijeme u kojem mi danas živimo. A jedan veliki dio spomenika koji su, recimo zadnjih dvadesetak godina postavljeni, uopće ne daju naslutiti da smo mi zapravo itekako ušli u 21. stoljeće, zaključila je dr. sc. Sandra Križić Roban, Institut za povijest umjetnosti. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!