Piknodontna riba, tajna s Korčule stara milijune godina

Otok Korčula prava je riznica povijesnih nalaza i arheoloških otkrića. U Borovčevoj jami mještanin Postrane Tonči Borovac slučajno je otkrio zanimljiv nalaz prilikom bušenja rupe za sadnju lipe. Lipa se naposljetku ipak nije posadila, ali zahvaljujući njoj, tajna stara milijunima godina ugledala je svjetlo dana. 

Nakon otkrivanja jame duboke 40-ak metara u Žrnovu na Korčuli 2018. godine, tim stručnjaka počeo je s istraživanjem. Poslije obrade dna, pri usponu, Branko Jalžić proučavao je njezinu unutrašnjost.

- U jednom trenutku ugledao sam zube na jednoj maloj polici. To me oduševilo. U prvom trenutku me asociralo da bi mogla biti riba, ali možda i nešto drugo. Nisam bio siguran, rekao je speleolog Branko Jalžić. 

Godinu dana poslije, počela je avantura vađenja fosilnih zuba. Trebali su izbušiti rupe i izvaditi stijenu na kojoj su zubi pronađeni. Bili su vezani užetom i visili na dubini od oko 20 metara. Pronađeni fosil poslan je na analizu u zagrebački Prirodoslovni muzej, kako bi se istražilo o kakvom se primjerku radi.

- Doznalo se da se radi o Pycnodontiformesu, dakle fosilu ribe koji je obitavao u plitkim morima od prije 60-90 pa i više milijuna godina, rekao je Milan Vojinović, predsjednik Društva za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Mediterana. 

Piknodontna riba imala je malo, oblo, lateralno splošteno tijelo, a ime je dobila po svojim specifičnim zubima.

- Ti zubi su raznoliki i nazivaju se molariformni zubi. Imali su ih u gornjoj i donjoj čeljusti. Bili su specijalizirani, gusti za razbijanje različitih ljuštura - beskralježnjaka, školjkaša, puževa, rakova i slično, kazala je Sanja Japundžić, muzejska savjetnica Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. 

Živjela je u razdoblju gornje krede, poznatom po nastanku različitih vrsta planktona. Tijekom geoloških promjena, njihov talog sačuvao je zube u vremenu. Vojinović ističe da se u doba krede dogodilo veliko izumiranje, zbog raznih promjena, planktonskog života. 

Zubi piknodontne ribe našle su svoje mjesto od 23. studenog u prirodoslovnoj zbirci korčulanskoga Gradskog muzeja, a otkrivaju davne tajne o otoku Korčuli i ciklusima promjena na Zemlji. 

- Kada govorimo o spomenutima zubima ribe, govorimo o tetris oceanu i o vremenu kada je Korčula bila plitko more. A kada govorimo primjerice o nosorogu, odnosno Stephanorinusu, govorimo o vremenu kada je Korčula bila kopno, objasnila je Sani Sardelić, kustosica Gradskog muzeja Korčula.

U Borovčevoj jami speleolozi su osim zuba pronašli i ostatke pokrilja jednog kornjaša. Osim jame, mještani Postrane pronašli su još jedan uzorak zuba iste ribe. I njihov se odljev nalazi u korčulanskom Gradskom muzeju.