Križevački štatuti upisani u Registar kulturnih dobara RH

Vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti upisane su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro, priopćilo je u srijedu Ministarstvo kulture i medija.

Najistaknutiji nematerijalni spomenik hrvatske vinske kulture, odnosno vinsko-pajdaške regule Križevački štatuti, 17. veljače 2026. proglašeni su kulturnim dobrom RH. 

Odluku je objavilo Ministarstvo kulture i medija RH, a Štatuti su upisani u Registar zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7973. 

Nositelji toga nematerijalnog dobra su Grad Križevci i Društvo za očuvanje križevačke baštine Križevački štatuti, uz kulturno-umjetnička društva kalničkoga kraja te sve Križevčane i goste koji u ovoj tradiciji aktivno sudjeluju.

Križevački štatuti skup su običajnih pravila vezanih uz ispijanje vina, praćenih zdravicama, vinskim pjesmama i elementima folklornog kazališta. 

Križevački štatuti skup su običajnih pravila vezanih uz ispijanje vina

Obvezne su tri zdravice: domovini, pajdašiji i krasnome spolu dok se pjesme pjevaju iz vinskog kanona tzv. horvatske dobrovolje. 

Folklorno kazalište čini niz živopisnih uloga, među kojima su stoloravnatela, fiškuši i oberfiškuši, barilonosac, govorač, kantušminister ili popevač, vunbacitel te pajdaši i pajdašice, podijeljeni na stare i mlade te pridošlice. 

Poštivanje pravila je obvezno, a prekršaji se kažnjavaju simboličnim štrofovima, kojih je pet - od suhoga vina do tzv. slatkoga štrofa.

Iako im ime upućuje na Križevce, regule su poznate diljem Hrvatske, osobito na sjeverozapadu zemlje. 

Nastale su u narodu, zapisane u 19. stoljeću, a zbog tematske intrigantnosti ušle su i u visoku i u pučku kulturu. 

O Štatutima su pisali i brojni hrvatski književnici, među njima August Šenoa, Ksaver Šandor Gjalski i Antun Gustav Matoš. 

Prvo cjelovito izdanje zabilježio je i 1912. objavio Zvonimir Pužar, a to se izdanje, uz povremene uspone i padove u izvođenju, pretiskava do danas.

Snažna revitalizacija započela je 2014. osnutkom Društva Križevački štatuti, koje je 2023. objavilo novo izdanje s Hižnim protokolom i Pajdaškom legitimacijom, a tradicija je dodatno afirmirana u monografiji Hrvatska vinska kultura (2024.). 

Zbog svoje starine, kontinuiteta i živoga današnjeg prakticiranja, Križevački štatuti prepoznati su kao višestoljetna tradicija i temelj hrvatske vinsko-pajdaške baštine, na koju se oslanjaju i druge srodne regule te običaj Martinja i Veliki ritual krščenja mošta.

Ranije danas, u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske upisan je i običaj Stomorina, dvizanje bandiri iz Omišlja na otoku Krku.