Lastovski poklad u UNESCO-ovu registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne baštine

Lastovski poklad, jedinstven pokladni običaj tradicijske kulture otoka Lastova, upisan je u UNESCO-ov registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta, priopćilo je Ministarstvo kulture i medija u četvrtak.

Hrvatska nominacija pozitivno je ocijenjena na 20. sjednici UNESCO-ova Međuvladinog odbora za očuvanje nematerijalne kulturne baštine, koja se održava od 8. do 13. prosinca u New Delhiju u Indiji.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek zahvalila je putem snimljene videoporuke Tajništvu UNESCO-a i članovima Odbora na prepoznatoj vrijednosti lastovskog poklada kao važne i jedinstvene tradicije koju stanovnici Lastova već stoljećima njeguju.

Istaknula je da je to treća hrvatska nominacija u registru te da Hrvatska "intenzivno radi i na promicanju međunarodnog razumijevanja, suradnje i kulturne raznolikosti putem multinacionalne nominacije kojih do sada ima šest".

Lastovski poklad upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na inicijativu lokalnih vlasti i uz podršku stručnjaka i Instituta za etnologiju i folkloristiku 2008. Najstariji sačuvani opisi lastovskog poklada u rukopisu su Baltazara Bogišića u Cavtatu u kojem se nalaze dva opisa, autora Luke Zore i Melka Lucijanovića iz 1877. Prema narodnoj predaji, vezan je uz dalmatinske otoke potkraj 15. stoljeća.

Pokladno razdoblje počinje blagdanom svete Antoanete, 17. siječnja, ili ako se Pokladarsko društvo dogovori, počinje ranije, od Tri kralja, a traje do Čiste srijede. U povorci sudjeluje cijela zajednica predvođena skupinom pokladara koja organizira razne događaje.

Osim uniformirane karnevalske skupine sa sabljama, u povorci sudjeluju i "lijepe maske" koje posjećuju kućanstva gdje izvode "pokladarsko kolo" uz pratnju "lijerice". Povorku predvodi član posade s magarcem koji na leđima nosi slamnatu lutku. Ta se lutka, poklad, tri puta spušta niz uže obješeno s najvišeg vrha do dna sela uz zvučnu pratnju. Vrhunac karnevala je paljenje lutke.

Želeći što bolje sačuvati lastovski poklad od budućih mijena, Pokladarsko društvo je 1999. sastavilo prijedlog Statuta lastovskog poklada odnosno Odluke o lastovskom pokladu s detaljnim kronološkim opisom slijeda zbivanja u vrijeme poklada uz pravila koja se moraju poštovati.

Ovo je 33. hrvatsko kulturno dobro upisano na jednu od UNESCO-ovih popisa. Od toga je 10 nepokretnih kulturnih dobara upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine, zatim 19 nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ov reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, a jedno je dobro upisano na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita.