Kuća za ljude i umjetnost Lauba obilježava u 2026. petnaest godina djelovanja programom "Kartografije - Putovanje kroz Zbirku Lauba", opsežnim izložbenim ciklusom kojim prvi put sustavno donosi pogled u svoju umjetničku zbirku nastajalu od pokretanja galerije.
Program, čiji je kustos Krešimir Purgar, zamišljen je kao serija pet konsekutivnih izložbenih cjelina, svojevrsnih etapa imaginarnog putovanja kroz umjetnost, prostor i imaginaciju. One će tijekom godine mapirati različite umjetničke pozicije, odnose i značenja unutar zbirke koja danas ima oko osamsto djela - slika, skulptura, grafika, fotografija i prostornih instalacija.
Laubina zbirka svjedoči o najvažnijim promjenama u hrvatskoj umjetnosti
Umjesto kronološkog ili stilskog pregleda, "Kartografije" zbirku promatraju kao dinamičan sustav u kojem djela međusobno uspostavljaju nove odnose, stvarajući prostor za nova čitanja i interpretacije, ističe se u najavi.
Laubina zbirka svjedoči o najvažnijim promjenama u hrvatskoj umjetnosti, od visokog modernizma i konceptualne umjetnosti, preko postmodernističkih tendencija do individualnih poetika te "Kartografijama" mapira područja umjetnosti i velik dio svojih umjetničkih djela koja do sada nikada nisu bila predstavljena.
Zbirka sadržava i radove koji odgovaraju na uobičajene kriterije za vrijednost neke kolekcije, od starosti do cijene, popularnosti ili jedinstvenosti, no iz Laube kažu da je primarna vrijednost ipak njihova cjelina koja svojom raznolikošću čini da svaki njezin pojedinačni dio uspostavlja mrežu odnosa s drugim djelima.
Time želimo sugerirati da umjetnička djela imaju sposobnost komunikacijskog djelovanja, kako u neposrednom odnosu s promatračem tako i prema drugim djelima koja su ušla u promatračev vidokrug. Pravilan otvoreni volumen Laube naglašava upravo takav doživljaj i utoliko izložbeni postav afirmira mnogostruko iskustvo otkrivanja novih vizura, ističu.
"Kartografije" neće favorizirati pojedinačne radove
Po njihovim riječima, "Kartografije" neće favorizirati pojedinačne radove kao pronositelje individualnoga genija, nego će istaknuti lutajuće aspekte njihova sagledavanja kao objekata koji nemaju samo jedno, unaprijed zadano značenje.
Do 22. veljače se može pogledati izložba kojom je otvoren ciklus, "Neosvojena područja", koja postavlja temelj za čitanje cijelog izložbenog niza, s radovima Ive Gattina, Vojina Bakića, Otona Glihe, Ivana Kožarića, Marijana Jevšovara, Julija Knifera, Jurja Dobrovića, Vjenceslava Richtera i drugih,
Riječ je o djelima ponajprije razdoblja visokog modernizma i umjetničke apstrakcije koja "izmiču jednoznačnim interpretacijama i upravo zbog svoje otvorenosti često ostaju zahtjevna ili nepronična široj publici."
Slijedi "Arhipelag mašte", s radovima koji posjeduju snažan imaginativni potencijal i mogu biti protumačeni na različite načine, potom "Središte svijeta" - s djelima koja reflektiraju društvena proturječja, "Atlantida", s djelima koja zamišljaju nove svjetove i redefiniraju stare, pronalaze nove oblike i recikliraju postojeće, te "Povratak", gdje će se pokazati kako umjetnici doživljavaju svoju i našu stvarnost.