Lavina nezadovoljstva među hrvatskim piscima

Ministarstvo kulture i medija nedavno je raspisalo natječaj za dodjelu stimulacija piscima za najbolja književna ostvarenja. No kada je u naslovu riječ "najbolja", jasno je da su za to potrebni kriterij, a kada je riječ o kriterijima, evo nas na skliskom terenu. 

Ekipa Vijesti iz kulture istražila je zašto su pisci nezadovoljni upravo onim što su predložile njihove strukovne udruge:

Kako bi nagradilo izvrsnost, Ministarstvo kulture i medija osmislilo je natječaj prema kojem bi dvadeset najboljih hrvatskih književnika i deset prevoditelja trebalo dobiti stimulaciju od 15 tisuća kuna za svoja ostvarenja u protekle dvije godine. 

Da bi odredilo kriterije, Ministarstvo je pozvalo strukovne udruge, točnije Društvo hrvatskih književnika, Hrvatsko društvo pisaca, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca i Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade; predloženo - prihvaćeno!

- Ja mislim da je to odličan prvi korak prema rješavanju onih nejasnoća koje su dosad vladale o kriterijima koji se primjenjuju kada se dodijeljuju te nagrade, napominje Snježana Babić Višnjić, predsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.

Ovo je, dakle, nastavlja naša sugovornica, pokušaj raščišćavanja te nejasne situacije koja je vladala dosadašnjih godina.

- Mislim da je najveći doprinos našeg rada na kriterijima taj što se uspostavila komunikacija, zaključuje Babić Višnjić.

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić mišljenja je da kriteriji nisu savršeni.

- Možda čak nisu niti dobri, ali su neusporedivo bolji od dosadašnjih jer, iako su i dosadašnji kriteriji imali za cilj nagrađivati najznačajnije knjige i autore u protekloj godini, često nisu bili nagrađeni samo najbolji, nego i oni koji su društveno najumreženiji, zaključio je Zlatko Krilić.

Čak 150 nezadovoljnih autora potpisalo peticiju

No bez obzira na, nedvojbeno, dobru namjeru udruga, nezadovoljnih je članova mnogo. Njih čak 150, među kojima Marina Vujčić, Branko Čegec, Korana Serdarević, Damir Karakaš, Monika Herceg, Edo Popović i mnogi drugi, potpisalo je peticiju protiv već donesenih kriterija.

Među najspornijim su točkama način na koji se boduju književne nagrade, ali i sudjelovanja na književnim manifestacijama i festivalima te odjek kod kritike. Primjerice, Sa(n)jam knjige u Puli, Mediteranski festival knjige ili Zagreb Book Festival vrijede 15 bodova, a Festival svjetske književnosti i Goranovo proljeće - 10.

Među potpisnicima je i pisac Nebojša Lujanović koji ističe dva problema:

- Jedan je estradizacija književnosti, akreditiranje na javne prezentacije autora na vidljivom spektru sudjelovanja na različitim javnim događajima, što unaprijed isključuje neke autore, kaže Lujanović.

Kao drugi problem Lujanović navodi ocjenu da natječaj "nije u interesu svih autora i po propozicijama se gotovo može zacrtati krug autora kojima će natječaj odgovarati."

Ministrica Obuljen Koržinek izenađena

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek iznenađena je nezadovoljstvom pisaca, jer je, kako kaže, prihvatila cjelovit prijedlog strukovnih udruga kojih su svi oni članovi.

- Mi stalno nadograđujemo sve svoje kriterije, otvoreni smo za svaku suradnju, otvoreni smo i za kritike, a posebno smo otvoreni za prijedloge; zato svatko tko misli da ima prijedlog boljih kriterija je dobrodošao, ali ovogodišnji natječaj se mora realizirati sukladno javno objavljenim kriterijima, izjavila je ministrica Obuljen Koržinek.

Kada bi broj čitatelja, odnosno prodanih knjiga bio veći, vjerojatno bi i nezadovoljstvo pisaca bilo manje, jer na kraju svega uvijek se vraćamo na početak. Više od polovine naših građana ne pročita ni jednu knjigu godišnje. Dok god je tako, teško je očekivati bolji položaj pisaca.