Legendarna Bodulka, popisi davno ukrcanih pomoraca, požutjele pomorske knjižice

Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Grada Crikvenice izložbom „Prva na Jadranu" obilježavaju 60. obljetnicu puštanja u promet prve trajektne linije na našoj obali.

Hrvatski pomorski muzej Split i Muzej Grada Crikvenice izložbom „Prva na Jadranu" obilježavaju 60-u obljetnicu puštanja u promet prve trajektne linije na našoj obali koja je povezivala Crikvenicu i Šilo na otoku Krku.

➡️ Drveni trajekt Bodulka - prvi u Hrvatskoj

Izložba je otvorena u lipnju prošle godine u Crikvenici, gdje je bila do rujna ove godine, a sada je postavljena u Splitu.

U travnju 1959. iz Šila na otoku Krku prema Crkvenici isplovio je prvi trajekt na našem dijelu Jadrana. Bila je to legendarna Bodulka koja je i glavna tema izložbe postavljene u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu.

- Bodulka je zapravo preokrenula cijeli taj koncept putničkog pomorskog prijevoza na Jadranu. Dotadašnje dužobalne parobrodarske linije su zapravo zamijenile 60-ih godina trajektnim, koje su bile jeftinije, frekventnije i povezivale su zapravo otoke sa kopnom i obrnuto, čime su unaprijedile život stanovnika otoka i cijelu gospodarsku i turističku situaciju na hrvatskim otocima, rekla je Tea Rosić, kustosica Muzeja Grada Crikvenice.

Zanimljive sjetne fotografije, popisi davno ukrcanih pomoraca, požutjele pomorske knjižice, stari plovidbeni redovi, vrčevi s Bodulke, čak i kaputi časnika - sve je to izloženo u Splitu do veljače iduće godine.

- Nismo se ograničili samo na taj prijevoz, htjeli smo dati i taj kontekst priče i kako su Crkvenica i Šilo kao mjesta koja su možemo reći, naslonjena jedno na drugo preko kanala povezanih ranije putem parobrodskih linija. Taj trajektni prijevoz je ugasnuo pojavom Krčkog mosta koji ove godine obilježava 40 godina gradnje, rekao je Ljubomir Radić, ravnatelj Hrvatskog pomorskog muzeja Split.

Nema više te trajektne linije, a ni Bodulka, na žalost, nije sačuvana. No, još živo plovi u sjećanjima bodula, ne samo Krčana nego i Dalmatinaca jer povezivala je i Biograd s Tkonom te Drvenik sa Sućurjem.