Lirski terorist Boris Maruna

Kad netko spomene pjesnika Borisa Marunu, pomislim na Hrvatsku, kao da mi je on kad sam ga čitala još kao studentica književnosti postao nekom mjerom ljubavi prema domovini, pjesnik koji je Hrvatsku "lakše volio iz daljine", kako govore njegovi stihovi. 

Mjera ljubavi prema domovini

Slično kao i veliki Antun Gustav Matoš i Maruna je ljubio ponajviše kad je napadao i kudio. Stoga kad sam ga godine 2000. snimala za Hrvatski radio bio mi je to događaj za pamćenje i danas kad pripremam emisiju o njemu, kao da osjećam njegovu prisutnost, jer bio je on čovjek snažnog karaktera i dojma. 

Stih kao borba

U svojem književnom radu, ali i u životu, Maruna je stalno prelazio granice i činio prekršaje i prijestupe, kako je o njemu zaključio književni znanstvenik i pjesnik Stipe Grgas. Prvi prijestup bio je bijeg iz Jugoslavije, zbog političkih razloga. Također i u emigraciji on prekoračuje ustaljene norme emigrantskih krugova, no i po povratku u samostalnu Hrvatsku on je oponent.

Bio je pjesnik koji je znao udariti tamo gdje boli, ironičan, beskompromisan. Jedan od posljednjih pravih poetskih buntovnika svaki je stih živio kao borbu. No, iako mu je poezija brutalno iskrena, u isti mah ona je i duhovita, kao neki smijeh u lice sudbini, baš kao u onom stihu -"Hrvati mi idu na jetra."

Promijenio lice hrvatske poezije

Smatrao je da treba pisati poeziju koju "mogu čitati i kibici nogometnih utakmica" i da bi poezija "trebala izići na ulicu" i stoga je njegeovo pjesništvo jednostavno, napisano gotovo razgovornim jezikom, čitljivo i eksplicitno, no uvijek duboko. Smisao poezije tražio je u najnižim registrima, na ulici, u hotelskim sobama i na šanku. Njegove će simpatije uvijek biti na strani onih koji život promatraju odozdo. 

U kultnoj tv emisiji Nede Ritz Ekran bez okvira govorio je o svojem pjesništvu godine 2000. kada je dobio našu najprestižniju pjesničku nagradu Goranov vijenac.

Pitanja za razmišljanje

Priprema emisije o njemu pobudila je u meni mnoga pitanja. Je li on pjesnik koji je s vremenom dobio na važnosti, u kontekstu današnjeg svijeta u kojem su migracije i egzil ponovno ključne teme? S obzirom da je bio pjesnik koji nije trpio lažni patos, ni u politici ni u umjetnosti, kako bi se on danas nosio s hiperprodukcijom pjesnika-influencera i "instagramske poezije"?

Razmišljam i o tome što možemo naučiti od njega, te kako bi on da je živ danas pisao o Hrvatskoj, no i tome što se bitno promijenilo od vremena kad je Maruna pisao svoje hrabre stihove?

Ne čini li vam se, da je bio u pravu kad je govorio da je prava domovina uvijek ona o kojoj samo sanjamo?

O poeziji i duhu lirskog teroriste Borisa Marune, o njegovoj neukrotivoj ironiji i beskompromisnom otporu, i o tome što od njega možemo naučiti u emisji Što je klasik? razgovaramo s pjesnikom, antologičarom, urednikom i kritičarom Miroslavom Mićanovićem.

Emisija Što je klasik?: Lirski terorist Boris Maruna na rasporedu je u ponedjeljak, 28. travnja na Trećem programu u 20:40. Urednica i voditeljica je Karolina Lisak Vidović, redatelj Ivo Kuzmanić, a producentica Tihana Ramirez Ruiz. Emisiju možete pratiti i preko multimedijske usluge HRTi u čijoj videoteci se nalazi emitirana izdanja.