Marija Ujević-Galetović dobitnica Nagrade za životno djelo HDLU-a

Akademska kiparica Marija Ujević-Galetović dobitnica je ovogodišnju Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika, koja joj je uručena na svečanoj dodjeli u Zagrebu, gdje su dodijeljene još tri godišnje nagrade tog društva.

Akademska kiparica Marija Ujević-Galetović dobitnica je ovogodišnju Nagradu za životno djelo Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), koja joj je uručena na svečanoj dodjeli u Staroj gradskoj vijećnici, gdje su dodijeljene još tri godišnje nagrade tog društva.

Kako je obrazloženo, opus Marije Ujević-Galetović moguće je okarakterizirati jednim od vrhunaca hrvatske moderne, odnosno suvremene umjetnosti. U obrazloženju se podsjeća da je kiparičini talent rano prepoznat - njezin natječajni rad za spomenik telekomunikacijama u Ženevi dobio je 1965. prvu nagradu, dok su u žiriju bili slavni Alexander Calder i Osip Zadkin.

Na dodjeli je bila i ekipa Vijesti iz kulture:

Fasacinantan opus čuvene kiparice:  Šenoa, Krleža, Jakov Gotovac...

Fascinantan opus Marije Ujević Galetović jedan je od vrhunaca hrvatske moderne, suvremene umjetnosti. U pedeset godina rada stvorila je, uz ostalo, niz antologijskih djela suvremene europske spomeničke plastike, podsjetimo samo na spomenike Šenoi, Krleži, Jakovu Gotovcu...

- Nisam nikada razmišljala o nagradama jer nagrade, kad si mlad, moraš odmah zaboraviti i ne živjeti na staroj slavi. Čovjek mora čovjek biti kritičan prema nagradi, makar se veseliš. Svaka nagrada godi taštini, a naravno da smo svi mi malo narcisoidni tipovi, izjavila je lauretakinja za Vijesti iz kulture.

Stvarati i raditi njezin je životni moto: Kad dobiješ nagradu u ovim godinama misliš završen je posao, što bi se reklo 'finili su Mare bali', ali nije tako, ja nisam taj tip. Volim raditi i uživam biti u ateljeu u kojem sada radim skicu za spomenik Mati Parlovu, kaže Marija Ujević Galetović.

U proteklih pedeset godina izvela je niz radova, antologijskih djela suvremene europske spomeničke plastike - već spomenute zagrebačke spomenike Augustu Šenoi, Miroslavu Krleži, zatim Jurju Križaniću, spomenike Frani Petriću u Cresu, Jovanu Steriji Popoviću u Novom Sadu, te Jakovu Gotovcu u Osoru.

Od 2004. do danas radi serije slika velikog formata koje, ocijenjeno je, tehnološki i ikonografski nemaju pandana u hrvatskom slikarstvu. Najvećim, pak, uspjehom smatra kada nečiji rad cijene i oni koji su likovno obrazovani i oni koji to nisu.

Nagrađena izložba Mirjane Vodopije aktivira najskrivenije emocije

Nagrađena izložba Mirjane Vodopije Lutajući krajolik, održana ove godine u MSU, u obrazloženju se opisuje kao 'svojevrsni koncentrat autoričinih intrigantnih umjetničkih istraživanja započetih luminoobjektima ranih devedesetih'.

- Uz tehničko majstorstvo koje je Mirjana Vodopija pokazala u svojoj suverenoj šetnji kroz različite medije u rasponu od fotografije, videa, grafike i prostorne instalacije, a koje je pritom hibridizirala, izložba se odlikuje istančanim i slojevitim narativnim tkanjem koje smjera aktivaciji najskrivenijih i najfinijih emocija kod promatrača, dodaje se.

Nagrada mladoj umjetnici Jeleni Lovrec koja kritizira društvo

HDLU je svoju Nagradu mladom umjetniku dodijelio akademskoj grafičarki Jeleni Lovrec, čiji radovi svjedoče da je, iako po zvanju magistra grafike, 'multimedijalna umjetnica koja vješto i hrabro koristi svaki medij s kojim se susretne.

Kako se ističe u obrazloženju, još je na Akademiji započela s angažiranim radovima koji su kritizirali negativne aspekte društva, ali su uvijek i ukazivali na moguća alternativna rješenja.

Među njezinim radovima su Mein Kulturkampf, koji na ironičan način ukazuje na nezavidan položaj kulture u društvu, performans Akcija kotlovina, nagrađen na 34. Salonu mladih Nagradom Galerije Kranjčar, a ove je godine ostvarila dvije samostalne izložbe: Izložba godine, u Galeriji Kranjčar i Deveti život, u Salonu Izidor Kršnjavi.

Posebno priznanje Tomislavu Vuiću, bankaru koji  posao podupire umjetnost

Posebno priznanje za doprinos likovnoj umjetnosti dobio je Tomislav Vuić, bankar i ljubitelj umjetnosti koji aktivno pomaže razvoj umjetnosti, osobito mladih umjetnika, u skladu sa stoljetnom tradicijom HDLU-a koji ne surađuje samo s umjetnicima nego i s gospodarstvenicima, profesorima, mecenama.

Projektom Erste fragmenti prije petnaestak godina Vuić je potaknuo drukčije gledanje na suvremenu likovnu scenu, a potporu je nastavio i odlaskom u Hrvatsku poštansku banku, s nekoliko stožernih izložbi, poput Zagrebačkog salona i Salona mladih.

Buntak: nagrade čak trima ženana

Tomislav Buntak, predsjednik HDLU-a, primijetio je kako su ove godine nagrade dodijeljene čak trima ženama: Na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti skoro je 70 posto studentica, one predstavljaju novu snagu, a naša dobitnica Nagrade za životno djelo jedna je od onih umjetnica koje su svojim radom obilježile čitav jedan period u likovnoj umjetnost, rekao je.

Ana Stavljenić Rukavina, potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine čestitala je laureatima poželjevši im da i dalje budu perceptivni i kreativni u prikazivanju svijeta oko nas: Likovna ostvarenja kojima se divimo utkana su u duh vremena i prostora, a često reflektiraju naše stvarnosti ili ju introspektivno propituju, napomenula je.

O ovogodišnjim nagradama HDLU odlučivao je odbor u kojemu su bili Ivona Jurić, Robert Šimrak, Fedor Vučemilović, Danko Friščić i Zlatan Vrkljan, a dodjela se održava pod pokroviteljstvom Gradske skupštine Grada Zagreba.

Pogledajte emisiju iz ciklusa Život u jednom danu posvećenu Mariji Ujević Galetović, emitiranu na HTV3 krajem studenoga ove godine: