21:21 / 15.01.2022.

Autor: Sunčica Findak/Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Matoš nije završio gimnaziju, mijenjali tekstove Brlić-Mažuranić i Šenoi

Izložba "Predmet: Hrvatski"

Izložba "Predmet: Hrvatski"

Foto: HTV / HRT

Izložba pod nazivom "Predmet: hrvatski", postavljena u Klovićevim dvorima, koja sutra zatvara vrata, brojnim je učenicima koji su je posjetili donijela niz novostečenih znanja i spoznaja o hrvatskom jeziku. Od toga kako su se nekada eseji, koji su danas bauk, uobičajeno pisali, do toga da su mnogi originalni tekstovi, koji se danas čitaju u sklopu lektire, znatno promijenjeni.

Stare svjedodžbe pokazuju kakav je bio status tog nastavnog predmeta u školama, da nije bilo hiperinflacije odlikaša, ali i kako se mijenjao tjedni broj sati.

- Zanimljivo je da je u prvoj Jugoslaviji on bio prilično velik, 10 sati u prvom razredu, 9 u drugom, u NDH po 6 pa 5, a broj sati se smanjio i nakon 60-tih godina kada je provedena reforma školstva, ističe autorica izložbe Ana Ćavar.

Usporedbe radi, u našim je današnjim školama u odnosu na ostale države EU-a broj sati materinskog jezika najmanji, od dva do pet tjedno.

Nije se smjelo "bubati" napamet. Čitanke su bile jednostavnije i preglednije.

- Ono što je bitno za razliku od današnjih čitanki da je bilo sve jasno strukturirano nije bilo nabacano različitim sadržajima na jednoj stranici, kaže autorica izložbe Lahorka Plejić Poje.

Prvi službeni propisi o lektiri pojavljuju se 50-tih godina prošlog stoljeća, a na velika vrata ona ulazi 60-tih.

- Ovo je pismo Ivane Brlić-Mažuranić izdavaču i moli da izda Šegrta Hlapića bez intervencija no ipak je bilo 1500 intervencija u Hlapića, dodaje Plejić Poje.

Nisu bile intervencije samo na toj knjizi.

- Mijenjan je i Šenoa zbog jezika, ali i "Pipi duga čarapa" ne samo kod nas nego i vani, izbačena su neka moralno kompromitirana poglavlja, dodaje.

Ipak najveće iznenađenje na izložbi izazvala je gimnazijska svjedodžba Antuna Gustava Matoša

- Zato što je manje poznato da nikada nije završio gimnaziju i nije maturirao jer je imao jedinicu iz hrvatskog, a srušio ga je Ivan Broz autor pravopisa koji je postavio temelje naše pravopisne norme, dodaje autorica izložbe Ana Ćavar.

Autorice kažu da se hrvatski kao predmet kroz povijest mijenjao, ideologija je uvijek najprije na njega pikirala, ali nešto je ostalo jednako. Roditelji su i tada prigovarali zbog obilnog nastavnog programa, a učitelji su, baš kao i danas, zagovarali reformu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!