Ministarstvo kulture i medija dodijelilo 30 stimulacija autorima i prevoditeljima

Ministarstvo kulture i medija objavilo je rezultate dodjele 30 stimulacija u iznosu od po 2000 eura za najbolja ostvarenja u književnom stvaralaštvu i prevodilaštvu u 2024. i 2025. godini, od čega je 20 za djela izvorno napisana na hrvatskom jeziku, a deset za prijevode.

Na javni poziv, otvoren od 11. svibnja do 10. lipnja ove godine, pristiglo je ukupno 98 prijava. Najviše ih se odnosilo na romane, a prevoditelji su prijavili djela prevedena s 14 jezika, objavilo je Ministarstvo kulture.

Stimulacije su dodijeljene za 14 romana, od kojih su dva za djecu i mlade, dvije slikovnice, dvije zbirke poezije te po jedan strip i zbirku priča.

Prevoditeljima su stimulacije dodijeljene za tri prijevoda s engleskoga, dva s talijanskoga te po jedan prijevod s poljskoga, norveškoga, mađarskoga, njemačkoga i portugalskoga jezika.

Uz broj bodova koji se temeljio na nagradama ili užim izborima za nagrade, predstavljanjima i objavljenim kritikama te dostavljenim stručnim recenzijama, prijedlog za dodjelu stimulacija ministrici je uputilo povjerenstvo sastavljeno od predstavnika strukovnih udruga s područja književnosti i narodnih knjižnica.

U povjerenstvu su bile Ena Katarina Haler iz Hrvatskog društva pisaca, Rebbeca Mikulandra iz Knjižnica grada Zagreba, Petra Pugar iz Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Silvija Šesto iz Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade te Ivica Matičević iz Društva hrvatskih književnika.

Dobitnici stimulacija

Među dobitnicima stimulacija za izvorna djela su Damir Karakaš za roman "Sunčanik", Marina Vujčić za "Sigurnu kuću", Marko Gregur za "Dolinar", Dario Harjaček za "Stotinu godina" i Ivana Šojat za "Sanjao sam snijeg".

Stimulacije su dobili i Josip Čekolj za zbirku poezije "Rukovet noćnih putovanja" te Matija Pisačić za strip "Psihotična mjesečeva sonata".

Među prevoditeljima stimulacije su dodijeljene Ani Badurini za prijevod romana Antonija Scuratija "M. Posljednji dani Europe" s talijanskoga, Miši Grundleru za "Kad smo bili mlađi" Olivera Lovrenskog s norveškoga, Adrianu Cvitanoviću za "Dnevnik" Witolda Gombrowicza s poljskoga, Borisu Periću za "Preobražaj" Franza Kafke s njemačkoga i Tatjani Tarbuk za "Knjigu nemira" Fernanda Pessoe s portugalskoga.