Monografija Uršića i Kuka donosi drukčiji pogled na devedesete

Drukčiji pogled na hrvatske devedesete donosi monografija "Božesačuvaj nas devedesetih - Kronika vremena kroz vizuale Albina Uršića i Borisa Kuka". Kreativni dvojac u tom je razdoblju oblikovao brojne plakate, omote albuma, kampanje i druge vizualne projekte koji su pratili društvene i kulturne promjene u Hrvatskoj.

Monografija okuplja njihove radove, kao i tekstove, intervjue i svjedočanstva autora iz svijeta umjetnosti, novinarstva, književnosti, dizajna i glazbe, a na njezinoj je promociji na Akademiji likovnih umjetnosti bio i predsjednik Zoran Milanović. 

- Naravno da smo počeli komentirati domaće situacije, vremena su bila čupava, taman je nastala nova država izišla iz jednog krutog sistema, pojavile su se nekakve slobode i tu smo mi uletjeli na taj vlak, rekao je Boris Kuk, dizajner i likovni umjetnik.

- Mislim da danas s tom većom slobodom koju imamo, sužujemo slobode. Ne da mislim nego sam uvjeren da danas sve ovo ne bi prošlo ni s lijeve ni s desne strane, smatra Albino Uršić, dizajner i likovni umjetnik.

- Nešto što bi mogli promatrati gotovo kao udžbenik, između ostalog podsjetnik na umjetničku slobodu, prava i odgovornosti, način na koji umjetnici mogu promijeniti svijet., rekla je Maja Rožman, Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, izdavač monografije.

Komentari o vremenu

U uvodnom obraćanju urednica monografije Rujana Jeger govorila je okolnostima stvaranja knjige, Boris Kuk istaknuo je potrebu stalnog širenja prostora slobode, a Albino Uršić je poručio ''tko želi znati kakve su bile '90-e, neka uzme ovu knjigu''.

Kako je istaknuto uoči i tijekom prezentacije, dvojac Božesačuvaj nudio je drugačiji pogled na hrvatske devedesete desetljeće rata i tranzicije, stvaranja novih institucija ali i intenzivnog širenja prostora slobodnog mišljenja, kritike i kulturnog pluralizma. 

Albino Uršić i Boris Kuk - Bino i Boro svojim su plakatima, omotima, kampanjama i autorskim (javnim) intervencijama tada komentirali gotovo sve prijepore vremena u kojem su djelovali - rat, politiku, nacionalizam, cenzuru, ljudska prava, crkvu, medije, konzumerizam i popularnu kulturu. Humor, ironija i provokacija pritom nisu bili sami sebi svrha. Njihovi su radovi stalno iskušavali granice onoga što se u mladoj hrvatskoj demokraciji smjelo reći, pokazati i dovesti u pitanje.

Uskočili u vlak nove kulture

U iznimno bogato opremljenoj knjizi, navedeni su gotovo svi njihovi vizuali plakati, uključivši i one za nekadašnji Radio 101, ''politički i rodno nekorektne'' razglednice i, između ostaloga, ulaznice za legendarni zagrebački klub ''Jabuka''.

Dvojac Božesačuvaj, pak, ističe kako su devedesetih uskočili u vlak nove kulturne revolucije bez jasne ponuđene alternative. Dodaju i kako su autori te nove države stvorili formu države ne razmišljajući previše o sadržaju, odnosno misleći da će, ako 'potaracaju' sve staro, stvar sama od sebe funkcionirati. Pritom dodaju i da je tada više pažnje poklonjeno ikonografiji i mitologiji nego realnom životu te zaključuju kako se neminovno dogodila i svojevrsna kulturna revolucija bez jasne alternative.

- 'Odjednom se pojavljuju raznorazni čudaci sa svojim vizijama kulture, od klerikalaca do raznih nostalgičara za NDH. Tu uskačemo mi. Prihvaćamo tu zadanu grandioznu estetiku, ali njome promoviramo trivijalne stvari i u tom se sudaru događa humorni ili još više apsurdni moment, ističe dizajnerski dvojac.

Brojni autori tekstova

Radovi u knjizi povezani su s novinskim tekstovima, dokumentima, intervjuima, sjećanjima i komentarima ljudi koji su isto razdoblje živjeli i oblikovali.

Monografiju je uredila Rujana Jeger, čiji urednički komentari dodatno osvjetljavaju društveni i kulturni kontekst prikazanih radova, a uz knjigu je predstavljeno i posebno vinilno LP izdanje s izborom pjesama s albuma za koje su Božesačuvaj oblikovali omote. LP je svojevrsni glazbeni dodatak knjizi, ali i presjek domaće rock-scene devedesetih glazbe kojoj su Uršić i Kuk svojim dizajnom davali vizualno lice što je prepoznato i u glazbenom programu uoči i tijekom predstavljanja knjige s pjesmama koji su se puštale u ''Jabuci'' 90-ih, ali i uz nastup Psihomodo Popa.

Širu sliku razdoblja grade i autori tekstova u knjizi. O Božesačuvaj, ali posredno i o Hrvatskoj i Zagrebu devedesetih, pišu Slavenka Drakulić, Mirko Ilić, Miljenko Jergović, Darko Glavan, Vladimir Maleković, Feđa Vukić, Aleksandar Dragaš, Siniša Škarica, Zlatko Gall, Rujana Jeger, Tomislav Buntak i drugi. Njihove perspektive dolaze iz književnosti, dizajna, povijesti umjetnosti, novinarstva, glazbene kritike i popularne kulture.

Monografiju je izdala Akademija likovnih umjetnosti, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija.