Muzejski dokumentacijski centar (MDC) objavio je prve podatke o online posjećenosti hrvatskih muzeja u prošloj godini, u kojoj su zbog zatvorenih vrata uslijed potresa i pandemije izgubili četiri milijuna posjetitelja, prema kojima su društvene mreže zabilježile najveću posjećenost.
Podatke o online posjećenosti dostavilo je početkom godine 116 muzeja, odnosno 122 uključujući podružnice, što je odaziv službenih muzeja od 69,7 posto.
- Analiza podataka pokazala je dosad najvjerojatnije najveći nesrazmjer online korisnika nasuprot fizičkima, iako je prvi put napravljena i ne postoje raniji podaci za usporedbu, napominju iz MDC-a.
Društvene mreže imale su najviše pregleda, klikova i interakcija - više od 20 milijuna kod 68,5 posto muzeja, najviše Facebook. Muzeje je pratilo 916 914 članova, muzejske postove pregledalo 17 777 637 online posjetitelja, lajkalo 1 340 847, komentiralo njih 309 547, a podijelilo 258 388.
Među video kanalima prvo mjesto zauzima Youtube - video sadržaje kod 27 posto muzeja pregledalo je 99 290 korisnika, 18 670 inače prati njihove kanale, dok je 24 129 izrazilo 'lajkom' da im se sadržaj sviđa, a tek njih 319 je to pokazalo i prosljeđivanjem linka.
Komentara je bilo malo - tek 22, a veliki broj muzeja nije dostavilo podatke za video kanale, vjerojatno zato što su za produkciju video materijala potrebni određeni resursi.
Potrebno je što prije usustaviti mjerenje online podataka
Podaci o online posjećenosti odnose se na posjet mrežnim stranicama i društvenim mrežama, odnosno video kanalima, no iz MDC-a kažu da treba uzeti u obzir da se metrika tek uspostavlja, a nužna je za što bolju prilagodbu muzeja s obzirom na preseljenje sadržaja iz stvarnog u virtualno okruženje. Također, više muzeja raspolaže podacima o posjećenosti (i angažiranosti) publike na društvenim mrežama, nego što raspolažu onima za mrežne stranice.
- Hrvatski muzeji nešto su se slabije snašli u mjerenju posjeta svojim mrežnim stranicama (polovica službenih muzeja dostavila je podatke za tu metriku), a očitali su preko pet milijuna pojedinačnih posjeta (5 551 275), što je nekoć bila brojka fizičkih posjetitelja, napominje se u istraživanju.
Postoji mogućnost i da, s obzirom na to da dva velika muzeja nisu dostavila svoje podatke, stvarni brojevi su možda i dvostruko veći.
Digitalna Noć muzeja 2021.
Foto: HRT / HRT
Ovisno o sadržajima, 533 340 pogleda imale su online zbirke, virtualne (online) izložbe njih 137 470, u virtualnim turama sudjelovalo je 242 186 korisnika, u edukativnim programima njih 31 852, u programima uživo 32 386, newslettere je čitalo 48 459 korisnika, dok je većina pregleda (2 652 055) bila usmjerena na ostale sadržaje mrežnih stranica.
- Nadamo se da smo s ovim brojem fizičkih posjetitelja dosegli dno s kojeg će biti moguć samo uspon, a isto očekujemo za online posjetitelje, ustvrdila je u tekstu o istraživanju Tea Rihtar Jurić iz MDC-a.
Po njezinim riječima, prikupljeni podaci pokazuju veliki broj pregleda korisnika i reakcija, no uviđa se i neujednačenost, nedostatak podataka u pojedinim kategorijama, neizražavanje podataka po pojedinim kategorijama, izostanak kvalitativne procjene i ostala ograničenja.
- Ovi silni klikovi pokazuju da hrvatski muzeji nude zanimljiv i relevantan sadržaj i u virtualnom okruženju, ali i da ima još prostora za razvoj kako usluga za korisnike, tako i analitike online posjeta, zaključila je.