Na dnu mora kod Barbarinca otkriven najveći prapovijesni nalaz u Dalmaciji

U srednjoj Dalmaciji radi se na prapovijesnom bogatstvu. Ekipa HRT-a vodi vas na otočić Barbarinac u srcu Kaštelanskog zaljeva čije su područje arheolozi prvi put istražili i došli do iznenađujućeg otkrića.

Nema u srednjoj Dalmaciji većeg ostatka ljudskih zahvata iz doba prapovijesti, zadovoljno su utvrdili su arheolozi koji su za sada završili s ispitivanjem dna kod Barbarinca.

- Ima nalaza iz prapovijesti, iz antike. Na 2 m smo dubine, čišćenje ide lagano. S mamutima skidamo mulj, dolazimo do neke kamene konstrukcije, ima dosta drvenih pilona dolje, istaknula je Dajana Popović Dageta, arheologinja, Muzej grada Kaštela.

- Postojao je taj nasip između kopna i mora i služio je za svojevrsnu kontrolu ulaza u salanitansku luku, pojasnio je Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela.

Nasip je, procjenjuje se, korišten najvjerojatnije do srednjega vijeka kada se razina mora podignula, a nasip potopljen. Na dnu mora puno je keramike, a piloni pokazuju kako je tu u antici vjerojatno bilo uzgajalište školjaka.

- Iznenadila nas je ta vrsta keramike jer nismo to očekivali. Očekivali smo da je brončano doba kako imamo na Trsteniku na Vranjici i okolnom području. Nismo očekivali da će ispod toga biti još toliko posla i ranijih naslaga, naveo je Vedran Katavić, kustos Muzeja grada Kaštela.

S arheolozima, u more je zaronila neuobičajena gošća, velika zaljubljenica u podmorje i baštinu.

- Sama činjenica da je u 22 godine na ovakav tip projekata uloženo oko 23.000 EUR, a već do 25. godine oko 70.000 EUR samo kazuje koliko je županija svjesna vrijednosti ovakvih projekata, naglasila je Ana Glaurdić Mekinić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, Splitsko-dalmatinska županija.

Za sada je istražen samo dio rova preko nasipa, a tek treba procijeniti njegovu širinu i gdje mu se nalazi kraj. Stoga arheologe i te kako raduje da će se istraživanja nastaviti već u proljeće iduće godine.