Najbolji domaći i strani autori te ljubitelji kratkih priča okupljeni na festivalu

Dvadesetčetvrti Festival europske kratke priče ponovno okuplja najbolje domaće i strane autore te ljubitelje kratkih priča. Do 12. lipnja u Zagrebu i Zadru gostuju poznati književnici koje će publika moći i upoznati na čitanjima i razgovorima s autorima. Sve je počelo tradicionalnim popodnevnim kuhanjem.

Festival je otvorio izniman gost i stari znanac zagrebačke publike Régis Jauffret, jedan od najvažnijih suvremenih autora i dobitnik Goncourtove nagrade za zbirku Mikrofikcije.

- Volim sve književne festivale jer je danas važno govoriti o knjizi. Postala je rijetkost u našem užurbanom svijetu i zato volim susretati kolege i razgovarati, istaknuo je Régis Jauffret, književnik iz Francuske.

Publika uvijek željno iščekuje gostovanja svojih omiljenih autora. S druge strane, i piscima je izravan dodir s čitateljima posebno važan.

- Svaki festival, a pogotovo festival Europske kratke priče koji se uvijek trudi nekako obrisati tu granicu između publike, autora, moderatora, prevoditelja, svi smo mi jedno tijelo i mi svi dišemo za književnost i za kratku priču, rekao je umjetnički direktor festivala Andrija Škare.

Iz Ukrajine dolazi književnica Sofija Andruhovič koja u romanu Amadoca stvara svijet u kojem je pamćenje i rana i oružje.

- Pamćenje nas može izliječiti, ali i vratiti u doba kad smo bili ranjivi. Vrlo je osjetljivo i zanimljivo, kazala je Andruhovič.

- Sjajno je imati priliku za razgovor sa čitateljima i piscima iz drugih jezika i zemalja. To je vrlo uzbudljivo, navela je književnica Eliza Clark iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Književnik Zoran Ferić svojom posljednjom zbirkom priča Spiderman dokazuje da je u izvrsnoj spisateljskoj formi.

- Kad čitaš priču pred ljudima, pred 20, 30, 50 ljudi i kad vidiš reakciju, to je nešto što te puni energijom, što te puni motivom, što te puni svime. Puno više od ideje da ti ljudi šalju poruke "sjajna ti je knjiga", rekao je Ferić.

Festival je poslastica za publiku, ali i za autore kojima je ovo izvrsna prilika da razmijene razmišljanja.

Jauffret predstavio je svoj roman fikciju "U Klarinu trbuhu"

Na otvorenju festivala u Vintage Industrial Baru u Zagrebu francuski pisac Regis Jauffret predstavio je svoj roman fikciju "U Klarinu trbuhu", pisan iz perspektive Hitlerove trudne majke, rekavši da kada ima malo činjenica, nastupa fikcija.

Roman "U Klarinu trbuhu" pisan je u prvome licu, iz perspektive Klare, Hitlerove majke, a govori o njezinoj trudnoći. Riječ je o fikcionalnoj priči, rekonstrukciji Klarinoga razmišljanja. Autor je ocijenio da je fikcija dobra za govorenje o povijesti, jer se pruža drukčiji pristup, perspektiva, i na novi se način osvjetljava povijest.

- Kad ima malo činjenica i znanja, nastupa fikcija. Cijelo to razdoblje izvlačite na vidjelo, rekao je Jauffret u razgovoru s umjetničkim direktorom Festivala Andrijom Škarom.

O Hitlerovu rođenju malo zna, a važna je činjenica da je on plod silovanja, dodao je. Njegovi majka i otac bili su ujak i nećakinja, ona je tada imala 16 godina i bila njegova služavka u kući u kojoj je živio sa ženom, a on je bio nemoralan muškarac. Jauffret napominje da se Hitler rodio u regiji gdje je bilo mnogo incesta te da je odgojen u katoličkoj antisemitskoj sredini.

Kazao je da ga je za pisanje motiviralo razmišljanje o tome što bi bilo da Hitler nije postojao, te zaključio da bi povijest 20. stoljeća bila potpuno drukčija.

- Na Staljinovom mjestu mogao bi biti Trocki. No kod Hitlera je drukčije, Nacistička stranka je došla na vlast putem njega, i Holokaust je njegova odluka. Da nije rođen, 20. stoljeće ne bi bilo ovakvo kakvo je bilo, rekao je autor.

Prva verzija romana objavljena je u Italiji pod naslovom "1889." što je godina Hitlerova rođenja, a tek je kasnije objavljen na francuskome, uz preinake.

- Postoje tri verzije ove knjige. Prva je o trudnoći Hitlerove majke, i u toj je verziji on imenovan. Kada Hitlera imenujete u nekoj knjizi, ona eksplodira i nemate više što reći. U druge dvije verije nestalo je njegove ime, ali nisam mogao ne spomenuti Šou ili Holokaust. To je priča o holokaustu, poručio je autor.

Naglasio je kako je pripremajući se za pisanje, tijekom lockdowna, putovao na lokalitete Holokausta, Auschwitz Birkenau, poljske koncentracijske logore i druga mjesta, a da se jeka toga iskustva nalazi u knjizi.

Razgovor je s francuskoga simultano prevodila Lea Kovacs, a roman "U Klarinu trbuhu" je prevela Maja Ručević.

Suvremeni francuski književnik Regis Jauffret ((Marseille, 1955.) autor je više od 20 romana, zbirki priča i jedne kazališne drame, hrvatskoj je publici najpoznatiji po zbirci od 500 kratkih priča Mikrofikcije (SysPrint, 2012.) za koju je 2018. dobio Goncourtovu nagradu. Za roman Ludnice dobio je nagradu Femina 2005., a za roman Univers univers nagradu Décembre 2003.