Najveći grafički genij nakon Rembrandta

U povodu 300. godišnjice rođenja Giovannija Battiste Piranesija (1720. – 1778.), posljednjeg velikog starog majstora talijanske grafike i najvećega grafičkog genija nakon Rembrandta, Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) do 19. srpnja posjetiteljima nudi izložbu „Giovanni Battista Piranesi i vedutistički odjeci / Iz fundusa Kabineta grafike HAZU“.

Tom izložbom Kabinet grafike priključio se mnogim međunarodnim memorijalnim projektima održanim tijekom 2020. i 2021. godine u Rimu, Bassanu del Grappa, Veneciji, Rotterdamu, Kopenhagenu, Berlinu, Londonu i New Yorku u čast i proslavu rođendanskog jubileja velikog umjetnika.

Izložbu je obišla i ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska, koju je ondje dočekala autorica izložbe, kataloga i likovnog postava, viša kustosica Ana Petković Basletić:

- Jezgru izložbe čine Piranesijevi bakropisi, odnosno pojedinačni listovi iz antologijske serije Vedute di Roma (od 1740-ih do smrti) te pojedinačni listovi iz drugih serijâ, ističu organizatori.

Izloženi niz bakropisa trasira Piranesijevu genezu umjetničkog rukopisa u vremenskoj progresiji, ocrtava fizionomiju autorskog opusa - temeljenog na arheologiji, vedutizmu i primijenjenoj umjetnost, ali otvara i pitanje difuzije i brojnosti naklada koje nadilaze Piranesijev životni vijek te aporije autorstva u kasnijim serijama.

- Pored bakropisa slavnog grafičara, izložba predstavlja odjeke Giambattistinih djela u bakropisima njegova sina Francesca te unutar grafičke produkcije veduta grafičara na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće, napominju organizatori.

- S jedne strane dotičemo se valorizacije Francescova djela nastalog u sjeni oca, dok s druge kontekstualiziramo fenomen Grand Toura i sretnog usuda kultnih veduta nenadmašnog Giovannija Battiste Piranesija, kaže autorica izložbe Ana Petković Baselić.