Danas započinjemo učenje hrvatske glagoljice i glagoljaštva u našem studiju. S gostima iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje počinje serijal gostovanja ponedjeljkom u kojem ćemo naučiti značenje i pisanje glagoljičnoga pisma.
22. veljače uskoro bi trebao biti proglašen "Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva". Nakon što je saborski Odbor za znanost, kulturu i obrazovanje jednoglasno prihvatio prijedlog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje o obilježavanju "Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva", na ovotjedni dnevni red plenarne sjednice Hrvatskoga sabora stavljen prijedlog o izglasavanju spomendana kojim se odaje posebna čast i priznanje prvomu hrvatskom pismu.
Prijedlog Instituta prethodno je dobio pisanu potporu predsjednice Republike te ministrice kulture i znanosti i obrazovanja. Očekuje se da će ovaj tjedan o tome biti glasovanje i da ćemo već u petak imati službeno "Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva".
Glagoljica je najstarije slavensko pismo oblikovano u drugoj polovici 9. stoljeća. Premda postoje razne teorije o nastanku glagoljice danas se većina stučnjaka slaže s time da je glagoljica djelo jednog čovjeka Konstantina - Ćirila. Ćiril i njegov brat Metod bili su Grci iz Soluna u kojem je živjelo dosta slavena pa su rano naučii slavenski jezik. Na poziv moravskoga kneza Rastislava odlaze u Moravsku opismeniti Slavene i širiti riječ Božju.
Glagoljica je namijenjena pisanju slavenskih jezika. Do 12. st. upotrebljavala se u Hrvatskoj, Moravskoj, Panoniji, Češkoj, Makedoniji, Bugarskoj, Bosni, Humu, Duklji pa čak i Rusiji. U Hrvatskoj se glagoljica zadržala sve do dvadesetog stoljeća.
Najstariji oblik je obla glagoljica koja prelazi u uglatu koja je specifična za Hrvatsku. Kasnije se razvijaju i neki drugi oblici glagoljice među kojima je najznačajnija kurzivna glagoljica. Već 1483. godine, samo tridesetak godina nakon Gutembergove Biblije tiskana je prva hrvatska glagoljska knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora.
Glagoljska slova imaju imena. Glagoljski slovored zove se azbuka prema imenima prvih slova "az" i "buki". Glagoljicom se osim glasova mogu pisati i brojevi, svako slovo ima i brojevnu vrijednost.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao pokretač ove će godine na svojim mrežnim stranicama ponuditi razne sadržaje povezane s učenjem glagoljičnoga pisma, pogotovo usmjerene na obrazovni sustav gdje očekuju da se bar jedan nastavni sat toga 22. veljače posveti glagoljici u svim mogućim oblicima pedagoške djelatnosti.
I Hrvatska se televizija uključila u obilježavanje "Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva". Danas započinjemo učenje hrvatske glagoljice i glagoljaštva u studiju Dobro jutro, Hrvatska.
S gostima ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr.sc. Željkom Jozićem, ravnateljem i Sinišom Reberskim, profesorom na Akademiji likovnih umjetnosti počinje serijal gostovanja ponedjeljkom u kojem ćemo naučiti značenje i pisanje glagoljičnoga pisma.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!