19. Noć muzeja

Noć je muzeja! U gotovo 140 hrvatskih gradova i mjesta - organizirano je više od 620 događaja.

Ovogodišnja, 19. Noć muzeja, koja jednom godišnje već tradicionalno u samo nekoliko sati diljem Hrvatske privuče veliki broj posjetitelja, svečano je otvorena u Muzeju grada Zagreba.

Brojni hrvatski muzeji i druge baštinske, znanstvene i obrazovne institucije za Noć muzeja duže su otvoreni nego inače, najčešće do jedan sati iza ponoći, te nude niz izložbenih, koncertnih, radioničkih i drugih posebnih programa. Većina ih ima besplatan ulaz.

Oko ovogodišnje teme "Muzeji i nova publika" okupilo se 265 sudionika iz cijele Hrvatske, uz tri lokacije u Bosni i Hercegovini, s više od 650 različitih kulturnih aktivnosti u 139 gradova, općina i manjih mjesta.

Tomašević: Noć muzeja je brend koji se kopira u drugim zemljama

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević ocijenio je Noć muzeja jednim od najuspješnijih kulturnih projekata koji je postao kulturni brend kojega se kopira u drugim zemljama.

Podsjetivši da je Zagreb osnivač ili suosnivač 11 muzeja i galerija, subvencionira ih, a trudi se povećati novčana sredstva za njihovu programsku djelatnost, pa su u ovoj godini ona za 75 posto veća nego u prošloj.

U ime Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, smatra da su muzeji mjesta razmjene informacija i znanja, ali i zabave, druženja i susreta, a upravo ovogodišnja tema stavlja u središte publiku bez koje muzeji ne mogu ispuniti svoju misiju predstavljanja i približavanja kulturnih sadržaja u zajednici u kojoj djeluju.

- U današnjem svijetu u kojem se informacije izmjenjuju velikom brzinom, muzeji pronalaze nove načine kako približiti građu novim generacijama koje odrastaju u digitalnom i virtualnom okruženju, dodala je.

Predsjednica Hrvatskog muzejskog društva Vlasta Krklec rekla je da Noć muzeja ne privlači samo mladu publiku koja je prihvatila muzeje, voli modernu tehnologiju i virtualne sadržaje, nego i obitelji, kao i generaciju treće životne dobi što im je osobito drago.

Noć muzeja ima "čarobnu moć"; "nevjerojatno putovanje" počelo 2005.

Vesna Jurić Bulatović, jedna od inicijatorica manifestacije, rekla je da su 2005. počeli nevjerojatno putovanje pokazavši koliko muzeji mogu biti zanimljivi i da mogu izvući na ulice gradova na desetke tisuća ljudi.

Aleksandra Berberih Slana, ravnateljica Muzeja grada Zagreba, domaćina otvorenja, rekla je da Noć muzeja ima čarobnu moć s obzirom na to koliko posjetitelja svake godine dođe u muzeje i galerije u okviru te manifestacije.

Samo u Zagrebu, gdje ZET osigurava besplatan prijevoz za obilazak muzeja, događanja su priređena na 37 lokacija, Detaljan raspored za područje cijele Hrvatske može se pogledati na web stranici manifestacije https://noc-muzeja.hr/.

Što je tema muzejske noći i što se sve nudi u Zagrebu otkrila je u Dnevniku HTV-a reporterka Maja Njirjak.

- Tema ovogodišnje noći je nova publika. Muzej grada Zagreba upravo je u tome uspio. Nova publika drži mobitel u ruci i hoda kroz postav. Riječ je dakle o escape igri koja kreće online, no sami posjetitelji moraju proći kroz nekoliko tisuća eksponata ovog muzeja kako bi došli do rješenja, do blaga crne kraljice. A legenda kaže da se blago upravo u ovom muzeju, točnije u ovoj prostoriji. 

Što kulturne institucije nude na istoku zemlje provjerila je reporterka HTV-a Vanessa Kupina.

- U ovogodišnjoj Noći muzeja prvi puta sudjeluje Kopački rit. Ovdje večeras uživaju posjetitelji dvorca Tikveš, posjetitelji Noći muzeja, a treba naglasiti kako je ovogodišnja tema idealna za posjet upravo ovome dvorcu. Idealna je zbog interaktivnih ekrana, holograma, zanimljivih i edukativnih igara koje na inovativan i kreativan način odgovaraju interesima novih generacija, rekla je.

Više stotina posjetitelja već je ovdje bilo i pristiže u velikom broju, a najmlađi od njih imao je samo tri mjeseca.

- Treba naglasiti kako je ovo jedinstveni prezentacijsko-edukacijski centar, i on je suvremeni multimedijalni centar, nudi ne samo edukativan, već i zanimljiv način upoznavanja s prirodnim vrijednostima, fenomenima Kopačkog rita, ali i bogate kulturno-povijesne baštine područja. Ovaj postav može se obići u 90 minuta, a još zanimljivijima čine vodiči uz brojne legende i priče. Treba naglasiti također kako Kopački rit posjećuju brojni Baranjci, ali i žitelji cijele istočne Hrvatske, rekla je Kupina.

Noć muzeja u Šibeniku je imala i dnevnu varijantu - javne ustanove Priroda i Tvrđava kulture organizirale su programe u staroj gradskoj jezgri i Kanalu svetog Ante.

- Traje prigodni program, dječje radionice i razgledavanje postava uz vodstvo. Organizirane su dječje radionice i edukativna igra, zagonetna noć u muzeju uz vodiče. Dvorana za povremene izložbe, pak, mjesto je klapskog okupljanja, tamo je postavljena izložba, emocija je važna, a ne note. Zapjevala je najmlađa šibenska klapa Gimnazijalke, družit će se Šibenčani i s klapskim pjevačima, zaigrat će se tamo i trešeta i briškula, ali i kušati tradicionalna spiza - slane srdele. Slijedi nam i predavanje o tome kako rukovati umjetničkim predmetima, ali i utrka - zagrebi grad, koja počinje i završava ispred ulaza u muzej. A dosjetili su se ovdašnji muzealci kako privući novu publiku, naime za nešto više od dva sata ovdje u atriju muzeja sviraju srednjoškolski bendovi, rekla je reporterka Ana Bralić u javljanju iz Šibenika. 

Noć muzeja u Vinkovcima posvećena 145. godina željeznice

Ovogodišnja Noć muzeja u Gradskom muzeju u Vinkovcima tematski je vezana uz obilježavanje 145 godina željeznice u Vinkovcima, a osim u zgradi Gradskog muzeja, dio zbivanja održava se i na željezničkom kolodvoru gdje je Vinkovačka željeznička zbirka Hrvatskog željezničkog muzeja.

- Vinkovci su iskazali ljubav prema željeznici na najljepši mogući način - kroz ovu zbirku koja je nastala tako da su ovdašnji željezničari godinama skupljali predmete vezene uz željeznicu, a koje su 2011. donirali Hrvatskom željezničkom muzeju, kazala je ravnateljica Hrvatskog željezničkog muzeja Renata Veličan te dodala da zbirka u nekadašnjoj kolodvorskoj čekaonici broji 386 predmeta.

- Ujedno je to i jedina zbirka našega muzeja koja je katalogizirana i jedina koja se nalazi na digitalnoj platformi Topoteke, rekla je.

Po njezinim riječima, Vinkovci su puno više od velikog željezničkog čvorišta, što su i danas, iako je promet znatno manji.

- Željeznica je iznimno duboko utkana u tkivo Vinkovaca i ovdašnji ljudi žive živote s željeznicom. Naime, željeznicu je potrebno poznavati kroz sustav kako bi mogli prenijeti sve ono što željeznica ostavlja svima nama, ali i kroz osjećaj i emocije i upravo to zajedništvo i jednog i drugog čini ovdašnje ljude specifičnima, a Vinkovce posebnom sredinom u kojoj se željeznica i dan danas snažno osjeća, ocijenila je Veličan.

Kroz postav Vinkovačke željezničke zbirke brojne posjetitelje vodio je umirovljeni vinkovački željezničar Pavo Božičević.

- Vinkovački teretni kolodvor bio je '60-ih i '70-ih godina prošloga stoljeća najveći ranžirni kolodvor na Balkanu, s dvije spuštalice i dnevnom preradom od četiri do pet tisuća vagona. Kapaciteti i propusna moć putničkih i teretnih vlakova bili su vrlo veliki, dnevno je dolazilo između 300 i 360 putničkih vlakova, svakih 4-5 minuta ulazio je po jedan vlak u stanicu dok je broj teretnih vlakova iznosio čak 110 dnevno, prisjetio se.

Godišnje je, kaže, u kolodvoru otpremano danas nezamislivih oko četiri milijuna putnika i samo je zagrebački kolodvor u Hrvatskoj imao veći godišnji promet od vinkovačkoga. Na prugama i čvorištu bilo je zaposleno oko 3.600 radnika.

Krajem prošle godine navršilo se punih 145 godina otkako je u Vinkovce došao prvi vlak, a upravo su toj godišnjici vinkovački muzealci i posvetili ovogodišnju Noć muzeja u sklopu koje posjetitelji u zgradi Gradskog muzeja mogu razgledati i izložbu "145 godina željeznice u Vinkovcima", čiji je autor postava Danijel Petković, voditelj Povijesnog odjela vinkovačkog muzeja.

Prikazan je i dokumentarni film "Bio jednom jedan čvor" autora Antona Papića.

U Đakovu za Noć muzeja otvorena paleontološka izložba

Noći muzeja i ove su se godine u Đakovu pridružili Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i Muzej Đakovštine s gostujućom izložbom Muzeja Brodskog Posavlja Doba leda i vatre, autorice Ivane Maruščak.

U Muzeju Đakovštine, čiji je osnivač Grad Đakovo, Noć muzeja počela je radionicom slavonskih slastica, a u izradi učenika Srednje strukovne škole Antuna Horvata u Đakovu.

Također, mogli su se vidjeti video-spotovi nekadašnje vrlo popularne đakovačke grupe "Arbor", kao i dua "Miševi". Snimljeni su u Đakovu 1980-ih. Središnji program ovogodišnje Noći muzeja u ovoj muzejskoj kući gostujuća je izložba Muzeja Brodskog posavlja Doba leda i vatre, autorice Ivane Maruščak.

"Doba leda i vatre" multidisciplinarna je izložba koja kroz paleontološke i arheološke ostatke s područja Brodskog Posavlja govori o najznačajnijim globalnim događanjima tijekom posljednjeg ledenog doba.

Na izložbi je središnji eksponat lubanja s kljovama stepskog mamuta, a izložena je, uz ostalo, i replika originalne noge mamuta visokog šest metara.

Spomen-muzej J. J. Strossmayera, čiji je osnivač Đakovačko-osječka nadbiskupija, za djecu je priredio kazališnu predstavu "Vrijeme za bajku" u izvedbi Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka, dok je u suradnji sa Srednjom strukovnom školom Antuna Horvata održana radionica s izradom kolača i pralina "Sofijina srca" koje je osmislila ta škola.

Za glazbeni dio programa pobrinula se Osnovna glazbena škola pri OŠ I. G. Kovačića u Đakovu koncertom komornog tamburaškog orkestra i solista. Program je obuhvatio i slikanje kistom, a posjetitelji su mogli razgledati izložbu plakata zagrebačkog HNK.

Održan je i program Arheolozi jučerašnjeg vremena.