U cijelom svijetu obilježava se dan kada su, prije 30 godina Berlinčani samoinicijativno počeli rušiti zid koji je dijelio taj grad na dva dijela, a velikoj obljetnici se pridružuje i Zagreb Film Festival, posebnim programom.
U cijelom svijetu obilježava se dan kada su, prije 30 godina Berlinčani samoinicijativno počeli rušiti zid koji je dijelio taj grad na dva dijela, a velikoj obljetnici se pridružuje i Zagreb Film Festival.
Programom
Dva Berlina - filmom preko zida koji će podsjetiti na taj prijelomni povijesni događaj: U doba kada diljem
Europe niču zidovi ograde i bodljikave žice, uz sve prisutniji elektronski nadzor, vrijedi se prisjetiti nekih drugih vremena kada se činilo da je drukčija budućnost moguća, ustvrdila je
Dina Pokrajac, selektorica programa i voditeljica
Dokukina KIC, u kojemu će se prikazati pet filmova iz različitih razdoblja na tu temu.
Po njezinim riječima, nekadašnji simbol
Hladnog rata možda se transformirao u globalnu turističku atrakciju, no usred migrantske krize fantazije o nekom budućem europskom zidu prisutne su više nego ikad, a ekonomija ne namjerava onemogućiti njegovu izgradnju.
ZFF - naš najveći međunarodni filmski Restart i Dokukino u suradnji s
Goethe-Institutom Kroatien i Zagreb Film Festivalom, napravili su obljetnički program s presjekom dokumentaraca koji iz različitih aspekata tematiziraju povijesni i simbolični značaj Berlinskog zida.
Program otvara film ‘Pogledajte ovaj grad’ iz 1962.
Karla Gassa, jednog od najproduktivnijih propagandista DDR-a koji je snimio više od 120 filmova i producirao gotovo sve DEFA-ine dokumentarce.
Pokrajac kaže kako taj izrazito modernistički propagandni komad predstavlja alternativnu povijest Berlina nakon
Drugoga svjetskog rata, u provokativnoj, ali nadasve informativnoj vremenskoj kapsuli koja nas vraća u hladnoratovsku eru.
Također u subotu prikazuje se ‘poetično i enigmatično remek-djelo’ disidentskog umjetnika
Jürgena Böttchera ‘Zid’ iz 1990., koje kontemplira povijesni i simbolični značaj Berlinskog zida.
Kamera podjednako hvata ključne i naizgled banalne trenutke tijekom posljednjih dana zloglasne fortifikacije i njezina razaranja. Ispred razrušenog zida izmjenjuju se bageri, mediji, znatiželjni turisti i mase, oslikavajući ‘dušu’ grada u tom burnom povijesnom trenutku, ali i najavljujući njegovu preobrazbu iz simbola Hladnog rata u globalnu turističku atrakciju i kuriozitet.
Uoči tog filma prikazat će se kratkometražna ‘Berlinska balada’, koju je nekoliko mjeseci nakon pada Berlinskog zida, tijekom federalnih izbora u Njemačkoj 1990. snimio
Chris Marker za televiziju. U tom je filmu gradske slike suprotstavio svjedočanstvima disidentskih umjetnika, među kojima je i Jürgen Böttcher.
U nedjelju slijedi glazbeni dokumentarac ‘B-film: strast i zvuk Zapadnog Berlina (1979-1989)’, koji su režirali
Jörg A. Hoppe,
Heiko Lange i
Klaus Maeck.
Ta ‘oda gradu koji više ne postoji, muzici, kaosu i umjetnosti koji su niknuli u kulturnom međuprostoru u kojemu se sve činilo mogućim, od punka do
Love Paradea’
prati glazbenu scenu u Zapadnom Berlinu tijekom osamdesetih, njezine supkulture, umjetnike i članove komuna, skvotere i sve vrste hedonista.
U filmu sudjeluju
Blixa Bargeld,
Nick Cave,
New Order,
Klaus Schulze, a pripovjedač je mančesterski glazbenik i producent
Mark Reeder.
Obljetnički program zatvara u nedjelju njemačko-poljska koprodukcija ‘Zec na berlinski’ (2009.)
Bartosza Konopke, priča o koloniji zečeva koja je 28 godina živjela neometano na najsigurnijem dijelu Berlina, na ničijoj zemlji na kojoj se nalazio zid.
Ondje su zečevi imali dovoljno trave, ljudi ih nisu ometali, istočnonjemački vojnici čak su pazili na njih, no nakon što je zid pao, raspršili su se Zapadnim Berlinom i morali, kao i svi ostali, naučiti živjeti u novom svijetu.
Nakon projekcije tog filma održat će se tribina ‘Zidovi u glavi’ na kojoj sudjeluju
Tihomir Cipek, književnik
Boris Perić i povjesničar
Krešimir Zovak, a moderator je
Hrvoje Klasić.