Obuljen Koržinek: Do kraja godine završetak obnove većine kulturnih objekata

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek rekla je u središnjem Dnevniku HRT-a kako je u Hrvatskoj pri kraju jedan od najvećih projekata obnove kulturne baštine u novijoj povijesti. Istaknula je da je završena obnova više od 430 objekata, dok će do kraja godine preostati još radovi na Zagrebačkoj katedrali i zgradi Hrvatskog sabora.

Govoreći o obnovi kulturne baštine nakon potresa, ministrica je istaknula da je riječ o generacijskom projektu kojim je obuhvaćeno više od 500 objekata.

- Zadovoljna sam, sretna i ponosna. Realiziramo generacijski pothvat obnove kulturne baštine - više od 500 objekata. To su najsloženije zgrade, najteže je obnavljati spomenike kulture. Obnovljeno je više od 250 sakralnih objekata, muzeja, knjižnica, arhiva i sudova. Sve je realizirano uz ogroman angažman stručnjaka, njihovu mobilizaciju, dobru organizaciju i brze reakcije, rekla je.

Naglasila je kako je obnova provedena domaćim znanjem i iskustvom te da će hrvatski stručnjaci stečena iskustva moći prenijeti i u inozemstvo.

- Kada je bio potres krajem 19. stoljeća, stranci su obnavljali Zagreb, danas su to napravili naši stručnjaci. Nosimo veliko iskustvo i znanje koje ćemo objaviti u Hrvatskoj. Izvozimo znanje, brzinu i metodologiju koju ćemo podijeliti s inozemnim stručnjacima. Sigurna sam da će Meštrovićev paviljon, kao i Zagrebačku katedralu, dolaziti vidjeti stručnjaci iz inozemstva. Katedrala je stabilizirana i završena je prva faza konstrukcijske obnove s unutarnje strane. Sada počinje cjelovita obnova vanjskog plašta i tornjeva. Projekt konstrukcijske obnove dobio je na svjetskoj razini građevinskog Oscara za najinovativnije rješenje. Pretpostavljam da će katedrala i Sabor ostati posljednje zgrade koje ćemo obnavljati. Sve drugo je gotovo. Trenutačno smo na više od 430 završenih objekata, a ostatak će biti dovršen do kraja godine, istaknula je.

O zagrebačkoj vlasti: Potrebno više transparentnosti

Osvrnula se i na polemike oko postavljanja podzemnih spremnika za otpad u Zagrebu, istaknuvši da je Ministarstvo kulture i medija reagiralo odmah po otvaranju tog pitanja.

- Reagirali smo prvi dan. To je pitanje koje ulazi u domenu komunalnog gospodarstva. Prije nekoliko godina, na inicijativu Ministarstva, donijeli smo smjernice za takve teme. Tada nas je potaknuo velik broj bankomata na primorju pa smo zakonskim izmjenama obvezali gradove da u svoje odluke o komunalnom redu unesu smjernice za jednostavne građevine za koje nije potrebno ishoditi posebna odobrenja, kazala je.

Dodala je kako je Grad Zagreb dio tih smjernica već ugradio u odluku o komunalnom redu, ali da cjelovita revizija još nije dovršena.

- Taj segment ugradili su u svoju odluku o komunalnom redu revizijom koju su donijeli u lipnju, ali još uvijek nisu u cijelosti unijeli sve naše smjernice. To smo komunicirali i priprema se šira revizija, rekla je.

Na pitanje je li podzemni spremnik trebao biti postavljen na ulazu na Trg bana Jelačića, ministrica je poručila kako je potrebno otvorenije komunicirati s građanima.

- Potrebno je puno više transparentnosti, potrebno je komunicirati. U nekoliko hrvatskih gradova svi ti spremnici riješeni su bez ikakvih problema. Građanima treba objasniti zašto se odlučuje za pojedina rješenja, zaključila je.