Ministrica Nina Obuljen Koržinek izjavila je da će Ministarstvo kulture sigurno biti uključeno u obnovu oštećene kulturne baštine jer je golemi dio kulturno-povijesne cjeline u Zagrebu oštećen, neki objekti su oštećeni, a neki su, nažalost, i uništeni.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je u četvrtak da će Ministarstvo kulture sigurno biti uključeno u obnovu oštećene kulturne baštine jer je golemi dio kulturno-povijesne cjeline u Zagrebu oštećen, neki objekti su pojedinačno oštećeni, a neki su, nažalost, i uništeni.
- Vidjet ćemo u kojem smjeru će ići izradba, ako se bude donosio zakon ili neki drugi model, rekla je novinarima ministrica uoči Vladine sjednice naglasivši da će Ministarstvo kulture sigurno biti uključeno u projekt obnove.
Podsjetila je kako
Hrvatska ima iskustvo poslijeratne obnove, a sličan je primjer i zakona o obnovi
Dubrovnika iz 1980. godine, nakon potresa koji se dogodio 1979. godine.
- Imamo metodologiju i znamo kako se to radi. Naravno, treba pristupiti sustavnoj obnovi koja će uključiti građevince, urbaniste i stručnjake za zaštitu kulturne baštine, kaže Obuljen Koržinek.
Istaknula je kako sada u prvom redu na teren izlaze statičari, taj je proces u tijeku, bez obzira radi li se o pojedinačnoj zgradi unutar cjeline ili kulturno-povijesnoj cjelini. Ministarstvo je u srijedu sa zagrebačkim
Gradskim zavodom započelo s preliminarnom evidencijom šteta.
- To je brzi servis, kaže Obuljen Koržinek, da se vidi pregled. Posebna je metodologija za kulturnu baštinu za zgrade, posebna je za kulturna dobra, rekla je dodavši kako već znaju da će se nešto muzejske građe morati evakuirati te da će se onda s metodologijama raditi cijela ekspertiza.
Ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek jučer, u srijedu, obišla je u potresu teško stradali Muzej za umjetnost i obrt gdje se počelo s popisivanjem šteta na kulturnim dobrima.
- Uspostavili smo metodologiju za nepokretnu baštinu i za pokretnine, nažalost u
Muzeju za umjetnost i obrt šteta je i na zgradi i na građi. Trudit ćemo se najbrže što se može završiti prve procjene najugroženijih objekata. To je proces koji traži svoje vrijeme, rekla je Obuljen.
Ministrica kaže kako to nije prvi put da se
Hrvatska suočava s ovakvom situacijom, nakon potresa, poplava, Domovinskog rata, a angažirat će se sve službe.
- Ovakva katastrofa donosi i neka nepovratna oštećenja i štete, no nadam se da ćemo najveći dio toga uspjeti sanirati, dodala je.
Ocijenila je da bi bilo neozbiljno donositi bilo kakve procjene, treba pričekati i napraviti stručnu procjenu, velika su statička oštećenja na mnogim zgradama i nakon toga će vidjeti kako će se organizirati obnova i kojim redom.
Dane su preporuke da se ono što se može odmah sanira, bez obzira na to je li riječ o kulturnom dobru ili ne, da se ukloni sve što predstavlja opasnost, pokriju krovovi i zatvore otvori.
Tamo gdje su zgrade jako ugrožene i gdje će se morati ići u veća uklanjanja, služba će ići na teren prije samog kako bi se napravile brze snimke za one zgrade koje možda nisu dokumentirane.
- Idemo redom, prvo najurgentnije, ono što je opasno za prolaznike, a naravno i za one koji borave u zgradi, a nakon toga će se napraviti cjelovit plan obnove, najavila je ministrica.
Gašparović: Čekamo dozvolu da uđemo i krenemo s evakuacijom
Ravnatelj MUO
Miroslav Gašparović kaže da je svaka procjena šteta u ovom momentu nemoguća i preuranjena, no štete su velike.
- Palo je tridesetak, četrdesetak dužnih metara stropa i krova na zonu u kojoj su depoi, restauratorske radionice i drugo. Što se tamo skriva mi ne znamo, uspjeli smo osigurati tu zonu, a sada treba to otkopati i vidjeti, rekao je.
Gašparović napominje i kako je u depoima, koji nisu obuhvaćeni najvećom kataklizmom, jako puno predmeta oštećeno: Čekamo dozvolu da uđemo u objekt i krenemo s evakuacijom, onda ćemo moći izvršiti procjenu objektivnih šteta, dodao je.
- Cijela zgrada je udarena, neke zone više, neke manje, to nam je upropastilo neposrednu budućnost i sve one planove koje smo imali i koji su bili sjajni, ustvrdio je.
Zbrajaju se štete u zagrebačkim muzejima - nužna hitna reakcija MDC: Otklanjanje posljedica potresa u muzejima dugoročan projekt
Muzejski dokumentacijski centar ocijenio je da je, premda je još prerano davati procjenu šteta na zagrebačkim muzejima i u njima, već iz prvog pregleda sastavljenog na temelju podataka i fotodokumentacije iz muzeja jasno da će sustavno otklanjanje posljedica biti dugoročan projekt.
- Vrijeme za hitne stručne izvide, dokumentiranje šteta i evakuaciju građe, gdje će to biti potrebno, tek je pred nama, no i ovaj sumarni pregled prijavljenih oštećenja potvrđuje koliko su zagrebački muzeji ranjivi u dijelu upravljanja rizicima, objavljeno je na web stranici MDC-a.
Muzeju za umjetnost i obrt najveća je prijetnja urušeni dio krovišta, najviše su stradali drugi i treći kat, restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu te predmeti u dijelu stalnog postava na drugome i trećem katu. S glavnog pročelja, koje godinama čeka obnovu, urušio se dio plastike.
Na
Arheološkom muzeju, u palači Vraniczany-Dobrinović na Zrinjevcu, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade, a u unutrašnjosti široke napukline zidova i otpala žbuka, dok se štete u stalnom postavu i na najvrednijoj građi koja je u njemu bila izložena tek zbrajaju.
- Sudeći po prvim fotografijama koje su nam kolege poslali, velik je broj predmeta oštećen, a u nekim su vitrinama krhotine, no kako su pregled zgrade, osiguravanje predmeta i dokumentiranje nastale štete u tijeku, i to zbog koronavirusa s brojem djelatnika svedenim na najmanju moguću mjeru, dimenzije gubitka tek ćemo saznati, napominju iz MDC-a.
Gornjogradska palača Amadeo, dom
Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, također je teško stradala u potresu, velika su oštećenja na prvome i drugom katu zgrade, pukotine su na stropovima i zidovima, a stalni postav u nekim je vitrinama pretvoren u krš od eksponata i slomljenog stakla.
Hrvatski povijesni muzej morat će biti izmješten
U Hrvatskom povijesnom muzeju, smještenom u
palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch, ustanovljen je niz strukturnih oštećenja na palači čime je statična ispravnost objekta znatno narušena, zgrada je neupotrebljiva i nesigurna i za djelatnike i za cjelokupan muzejski fundus.
Zbog stanja palače, nakon smirivanja tla, morat će se pristupiti evakuaciji i izmještanju građe.
Službe su zatvorile i
Hrvatski školski muzej, a
Etnografski muzej najveće štete bilježi u unutrašnjosti zgrade većinom napuknuća na zidovima, razbijena stakla na vitrinama, oštećenja pojedinih predmeta, a u čuvaonicama su najviše oštećeni keramika i predmeti od stakla i gline.
Zahvaljujući nedavnoj obnovi pročelja i krovišta Etnografskog muzeja, nema štete ni na krovištu ni na glavnom pročelju iako i ono obiluje skulpturama i arhitektonskom plastikom.
Moderna galerija, u Vraniczanyjevoj palači, prema izvješću ravnatelja
Branka Franceschija bilježi manje štete od onih u nekim drugim muzejima u središtu grada. Štete na građi dosad su uočene tek na dvjema skulpturama, a u čuvaonicama se razbio dio manje plastike.
Pročelje zgrade s ulične strane u dobrom je stanju, dok je fasada s dvorišne strane oštećena te je prepolovljen masivni dimnjak koji trebati hitno ukloniti. U zgradi su popucali zidovi, pada žbuka, naročito na prvom katu i na stubištu, a najveća su oštećenja na ukrasnom vijencu, tamburu i kupoli Ovalne dvorane, u kojoj je uz komade žbuke otpalo i nekoliko cigli.
Strossmayerova galerija starih majstora, u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnost, ima oštećenja u dvoranama, no prema prvim podacima građa u stalnom postavu nije stradala, a za razliku od nje
Gliptoteka HAZU u Medvedgradskoj ulici bilježi velika oštećenja na samim zgradama i građi.
Galerija Klovićevi dvori prema prvim izvidima ima manja puknuća po zidovima i na opremi,
Muzej Mimara ima napuknuća zidova, pad žbuke i štetu na predmetima koju tek obrađuju.
Hrvatski športski muzej smješten je u zgradi s kraja 19. stoljeća, pa je kao i svi pretrpio oštećenja, došlo je do oštećenja viših katova zgrade, stubišta i dijela krova.
Umjetnički paviljon također bilježi štete na pročelju kao i u unutrašnjosti, na svodu ispod kupole i na bočnim zidovima.
Iz MDC-a kažu da je teško oštećena i
Kuća Šenoa, u kojoj se čuva ostavština obitelji Šenoa, čiji je najpoznatiji član pisac August 1880. kao gradski vijećnik i član povjerenstva za popis šteta nakon velikog potresa zapisao da 'nikad ne vidje užasnije slike, ne oćuti dublje žalosti za svoga vijeka.
Krovište je stradalo, srušena su dva dimnjaka koja su povukla za sobom crijepove, a u muzeju su svi zidovi napuknuti.
Muzej Prigorja prijavljuje da im je krovište ugroženo jer su se grede koje ga drže pomaknule, a sudeći prema viđenim fotografijama, i fasada je ispucala.
Građa
Muzejskoga dokumentacijskog centra, smještenog u zgradi nekadašnjeg
hotela Pruckner, djelu Bartola Felbingera iz 1844. godine, ostala je zasad neoštećena, no zgrada je zasuta otpalom žbukom, a zidovi, stropovi i krovište su oštećeni, pa se čeka procjena statičara.
Atelijer Meštrović nije teško oštećen, ali i na njegovim zidovima ima napuklina.
Sat u Tehničkom muzeju stao u nedjelju, u 6,24 sati
Jedina muzejska zgrada iz 21. stoljeća,
Muzej suvremene umjetnosti u Novom Zagrebu, štete zbraja zbog poplave nastale jer su se trešnjom aktivirali protupožarni sprinkleri koji su potopili izložbeni prostor. Voda je oštetila stropove i podove te nekoliko predmeta.
Sam potres nije nanio štetu umjetninama, već zgradi na više mjesta u prizemlju, suvenirnici, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu, a primijećeno je i dodatno slijeganje južnog platoa.
Tiflološki muzej, smješten u zgradi iz druge polovice 20. stoljeća, zasad ne prijavljuje znatne štete iako su i njihovi zidovi išarani pukotinama i manjim padanjem površinskog sloja žbuke, dok
Hrvatski muzej naivne umjetnosti javlja da su sve umjetnine na sigurnome i nisu oštećene u potresu.
Tehnički muzej Nikola Tesla prošao je bez većih oštećenja, po riječima ravnateljice
Markite Franulić, drvena konstrukcija, koja je posljednjih godina obnovljena pokazala se dobrom za ovakav potres.
- Najbizarnija posljedica potresa u ovoj ustanovi bila je ta da je sat u stalnom postavu Muzeja stao u nedjelju u
6 sati i 24 minute, stoji u izvješću Muzejskog dokumentacijskog centra.