Obuljen Koržinek optimistična oko pokretanja filmskih produkcija u Hrvatskoj

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek rekla je u utorak da bi Hrvatska među prvim zemljama mogla privući nove produkcije, ali se to neće moći dogoditi prije otvaranja granica, uvođenja redovitih letova i pokretanja filmske industrije.

- Prepoznati smo u svijetu i kao zemlja koja je bila u stanju jamčiti višu razinu sigurnosti nego neke druge zemlje i na tom tragu imamo određene naznake da bismo bili jedna od država koja će vjerojatno prva privući nove produkcije, rekla je Obuljen Koržinek.

Europski ministri kulture razgovarali su na videokonferenciji o novim mjerama koje planiraju poduzeti te o koprodukcijama i suradnji prije zdravstvene krize.

Obuljen Koržinek ističe da nastavak produkcije ovisi o "otvaranju granica, uspostavi normalnog avionskog prometa i uopće o pokretanju filmske industrije koja je ne samo u Americi, već u cijelom svijetu, zaustavljena". Upozorila je da će trenutne restrikcije "ostaviti veliki utjecaj na kulturni i kreativni sektor".

Nakon prve faze pomoći i potpore onim kulturnim djelatnicima bez ikakvih prihoda u krizi, Obuljen Koržinek kaže da je u drugoj fazi prioritet "ponovno pokretanje tog sektora".

Opstanak kulturnog sektora

Povjerenica Europske komisije za kulturu Marija Gabriel najavila je na videokonferenciji europskim ministrima "povećanje budžeta za kulturu i određenu fleksibilizaciju u korištenju europskih sredstava", rekla je Obuljen Koržinek.

U ponedjeljak je raspisan natječaj "Umjetnost i kultura online". Sredstva su osigurana iz Europskog socijalnog fonda i namijenjena su "prije svega onima koji će imati poteškoće u realiziranju kulturnih sadržaja i svoje produkcije zbog određenih restrikcija koje će ostati na snazi dulje vrijeme", objasnila je ministrica.

Najavila je da će se uskoro raspisati i natječaj za poduzetništvo u kulturi namijenjen za "prilagodbu novim okolnostima".

- Kroz taj program pomoći će se svima onima koji rade u kulturnom i kreativnom sektoru da te prilagodbe lakše podnesu, rekla je Obuljen Koržinek.
EU: Usvojena Deklaracija za kulturu u doba krize COVID-19 Sućut u povodu smrti arhitekta Nikole Filipovića

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut u povodu smrti uglednoga hrvatskog arhitekta Nikole Filipovića, pri čemu je istaknula da je njegovim odlaskom hrvatska arhitektonska i kulturna javnost ostala bez vrhunskog intelektualca i istinskoga majstora arhitekture.

- Odlaskom Nikole Filipovića hrvatska arhitektonska i kulturna javnost ostala je bez vrhunskog intelektualca, istinskoga majstora arhitekture koji je svojom energijom i entuzijazmom, a nadasve neiscrpnom ljubavlju prema struci, povezivao generacije teoretskom misli i projektantskim vještinama, riječi su sućuti koje je, među ostalima, uputila ministrica kulture.

- Nikolu Filipovića pamtit ćemo kao dugogodišnjega profesora suvremene arhitekture, stvaratelja neponovljivih crtačkih murala u kredi na pločama zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, svjetskoga putnika koji je svoja zapažanja brižno utkao u misli studenata, istaknula je Obuljen Koržinek.

- Pamtit ćemo radoznalost, hrabrost i kreativnost, a nadasve pozitivnu energiju, koje su gospodina Filipovića izdvajale kao čovjeka, krasile i tjerale na istraživanje i povezivanje teorijske misli i djela", napisala je ministrica.

Istaknula je da će nam Nikola Filipović ostati u sjećanju kao dokaz nevjerojatnoga talenta i neponovljive crtačke vještine, te kao čovjek koji je neiscrpnom ljubavlju dijelio svoja saznanja i promišljanja i utemeljio jedinstven put u poučavanju arhitekture.

- Njegov put obvezuje nas da i nadalje tražimo odgovore i postavljamo pitanja. Uvjerena sam da će i nadolazeće generacije upiti snagu ovoga genija te tako dati trajni smisao njegovim dostignućima, stoji u sućuti ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.

Filipović je preminuo u Zagrebu, u 87. godini

Nikola Filipović rođen je 13. ožujka 1934. u Zagrebu, a u rodnom gradu je i umro u ponedjeljak, 18. svibnja, u 87. godini.

Diplomirao je 1958. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu se, na poziv arhitekta Drage Galića, te godine i zaposlio. Nakon što je profesor Neven Šegvić, koji je bio i Filipovićev veliki prijatelj, otišao u mirovinu, Nikola Filipović nastavio je predavati dva predmeta koja je predavao profesor Šegvić.

S tadašnjom suprugom Ines Filipović projektirao je interijer hotela Dubrovnik 1972., te tada kultni boutique Matei i trgovinu slijepih u Oktogonu. Filipović je 1982. projektirao i hotel Dubrovnik II.

Filipovićeva najpoznatija djela su i zgrada Ine kod Kvaternikova trga, stambena zgrada u Zamenhofovoj ulici, kao i projekt uređenja Sportsko-rekreacijskoga centra Šalata.

Među novijim djelima su poslovna grada Filiptrade, s akademikom Brankom Kinclom surađivao je na dogradnji Dinamovog stadiona, a s drugom suprugom Davorkom Križ-Filipović 2005. je napravio poslovni centar VMD. Zaslužan je i za interijer Floresa u Dežmanovu prolazu. Najviše državno priznanje - Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo dobio je 2008. godine.