Otkriven spomenik pjesniku Antunu Branku Šimiću

Na obilježavanju 184. obljetnice djelovanja Matice hrvatske u srijedu predstavljena je knjiga o preporoditeljskom piscu Ivanu Trnskom te je otkriven spomenik pjesniku Antunu Branku Šimiću.

Predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić u uvodnom je govoru istaknuo kako je uloga Matice, nastale u doba širenja preporodnih ideja do danas kada djeluje u samostalnoj Hrvatskoj, ostala ista - očuvanje hrvatskog povijesnog i kulturnog identiteta.

Zorić naglašava i kako je Matica, unatoč brojnim povijesnim prevratima, nemirima i ratovima, ostala vjerna načelima svojih utemeljitelja.

Po njegovim riječima, Matica i danas u slobodnoj Republici Hrvatskoj "mora imati povijesnu svijest i snagu kojom čuva stečeno, gradi nova poglavlja hrvatske kulture, tradicije, identiteta i slobode".

Uoči otkrivanja spomenika hrvatskom pjesniku Antunu Branku Šimiću, Zorić je naglasio kako se radi o autoru iza kojeg je ostala samo jedna zbirka pjesama, "Preobraženje".

Unatoč tomu, Šimić je postao dijelom hrvatskog književnog kanona pri čemu je veliku ulogu odigrao i predsjednik Matice Filip Lukas, a koji je potaknuo njegovo uvrštavanje u antologijske zbirke hrvatskog pjesništva.

Matica je odlučila, naglašava Zorić, "vratiti ga u život" postavljanjem spomenika u Dvorištu Filipa Lukasa te je izrazio nadu da će Grad Zagreb premjestiti spomenik na Opatovinu gdje je Šimić i živio.

U sklopu proslave 184. obljetnice rada Matice održano je i predstavljanje knjige profesorice Katice Čorkalo Jemrić pod nazivom "Ivan Trnski: Neimar 19. stoljeća".

Knjigu je, uz autoricu, predstavila i recenzentica Suzana Coha koja je istaknula kako knjiga obrađuje djelo čovjeka koji je svojom bogatom književnom i kulturnom djelatnošću obilježio hrvatsko društvo druge polovice 19. stoljeća.

Coha smatra i da je Trnski poseban po tome što je, za razliku od mnogih hrvatskih preporoditelja kao što su Ljudevit Gaj i Petar Preradović, a koji su umrli u samoći, na marginama društva te razočarani stanjem u kojem se tadašnja Hrvatska nalazila, on ispraćen na posljednji počinak uz brojne počasti.

Njegovom smrću, ističe Coha, takoreći završava razdoblje Hrvatskog narodnog preporoda, a Ilirska arkada na Mirogoju postaje trajno zapečaćena.

Rekla je i da se Trnski za života okušao u brojnim književnim i znanstvenim vrstama - bio je pjesnik, pripovjedač, dramatičar, putopisac, jezikoslovac, teoretičar stiha, publicist, biograf, memoarist te prevoditelj.

Uz to, bio je i vojni časnik te je služio i pod banom Josipom Jelačićem, bio je hrvatski saborski zastupnik, čelnik Bjelovarske županije, predsjednik i počasni član Matice, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnika, počasni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, a proglašen je i počasnim građaninom Zagreba, Bjelovara i Slavonskog Broda.

Unatoč njegovom značaju, dodala je Coha, u 20. stoljeću njegove su zasluge gotovo posve zapostavljene te se o njemu malo piše, ne uvrštava se više u čitanke, pjesmarice i antologije, a u književnim povijestima i pregledima zastupljen je u škrtim prikazima.

Autorica Čorkalo Jemrić naglasila je kako je njen rad rezultat 20-godišnjeg istraživanja o čovjeku koji je gotovo cijelo prošlo stoljeće bio zaboravljen, ismijavan, prešućen, prezren i zapostavljen.

Čorkalo Jemrić dodaje i kako je njezino djelo nastalo i iz ljubavi prema 19. stoljeću koje je u Hrvatskoj obilježeno osnivanjem brojnih institucija, a bez kojih, naglašava, ne bismo imali ni hrvatske kulture niti znanosti.

Zaključuje i kako joj je iznimno drago što može vratiti Trnskom važnost i značenje kakvo ovaj posebni čovjek i zaslužuje te je izrazila nadu da će Trnski dobiti bar spomen-ploču u Ulici baruna Trenka u kojoj je živio.

Među uzvanicima bili su i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, državni tajnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas i drugi, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba te voditeljica Odjela za izvedbene umjetnosti, amatersko stvaralaštvo i kulturnu suradnju Vera Šimić Jajčinović, prorektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Gordan Črpić, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Željko Holjevac i drugi.