08:01 / 04.12.2020.

Autor: Hina/V.M./HRT

Pad posjećenosti i gubici u većini hrvatskih muzeja

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Muzejski dokumentacijski centar proveo je online istraživanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje, po kojem gotovo dvije trećine ispitanih bilježi pad broja posjetitelja od 50 do 100 posto, a 63 posto ispitanih imaju gubitke veće od 50 posto.
Muzejski dokumentacijski centar (MDC) proveo je online istraživanje o utjecaju pandemije na hrvatske muzeje, po kojem gotovo dvije trećine, 74 posto ispitanih bilježi pad broja posjetitelja od 50 do 100 posto, a 63 posto ispitanih imaju gubitke u vlastitim prihodima veće od 50 posto.

Istraživanje utjecaja COVID-a na hrvatske muzeje napravljeno je prije kraja godine kako bi se egzaktni pokazatelji mogli predstaviti na godišnjem sastanku Europske grupe za muzejsku statistiku, koji se održao krajem studenog. Radila ga je dokumentaristica MDC-a Tea Rihtar Jurić koja je ujedno i predstavnik u toj grupi.

Od 162 muzeja iz Upisnika javnih i privatnih muzeja u Republici Hrvatskoj na anketu je odgovorilo njih 97, odnosno 60 posto, a prikupljani su podaci za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada ove godine.

Rezultati ankete pokazuju da su svi ispitani muzeji bili barem neko vrijeme zatvoreni tijekom proljetnog lockdowna, što je trajalo od dva tjedna do nekoliko mjeseci.

Gotovo polovica ispitanih muzeja su bili zatvoreni za javnost u trajanju od 5 ili 6 tjedana, što se podudara s trajanjem lockdowna, no najčešći uzrok duže zatvorenosti muzeja ipak su posljedice potresa.

Pad posjećenosti, prihoda, smanjenje plaća, otkazi ugovora

Muzealci su se jako dobro snašli u organizaciji rada u smjenama i od kuće, s obzirom na to da ih je vrlo malo prekidalo rad zbog pandemije, čak i u vrijeme lockdowna, no zatvorenost muzeja uzrokovala je pad u broju posjeta.

Sedam posto muzeja zabilježilo je pad 20 do 30 posto u odnosu na posjećenost prethodne godine, 2 posto muzeja pad od 40 do 50 posto, 13 posto ispitanih imalo je između 50 i 60 posto manje posjeta nego u istom razdoblju prošle godine, 15 posto ispitanih muzeja zabilježilo pad 60 do 70 posto posjeta u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, 23 posto pad od 70 do 80 posto, a 18 posto muzeja je imalo pad od čak 80 do 90 posto u usporedbi s lanjskom posjećenosti. Njih 6 posto iskazalo je gotovo potpuni pad posjećenosti (90 do 100 posto).

Najmanji udio muzeja imalo je gubitke od 20 do 30 posto, njih tek 2 posto ispitanih, između 30 i 40 posto gubitaka imalo je 6 posto ispitanih muzeja, 40 do 50 posto gubitaka 9 posto muzeja, 50 do 60 posto imalo 5 posto muzeja, 60 do 70 posto gubitaka 15 posto muzeja, 70 do 80 posto gubitaka 18 posto muzeja,  80 do 90 posto njih 12 posto, a od 90 do 100 posto gubitaka od vlastitih prihoda imalo je čak 15 posto ispitanih muzeja. Tek tri muzeja prijavila su da nemaju gubitaka.

Anketom su zabilježeni i gubitci (odnosno povrat) planiranih sredstava za programe u 2020. godini - 69 muzeja prijavilo je gubitke u rasponu od 10 posto naviše, već predviđenih sredstava, dok je njih 27 ispitanih reklo da nisu morali vraćati osigurana sredstva svojih osnivača i nadležnog ministarstva.

Prijavljeno je i smanjenje plaća za muzejske djelatnike te smanjenje sredstava od osnivača za kapitalna ulaganja i nabavu opreme, kao i otkazi ugovora o radu.

Digitalni kanali umjesto fizičkog odlaska u muzej

Kako bi se ispitalo kako se muzeji snalaze u novonastaloj situaciji komunicirajući s publikom putem digitalnih kanala, postavljena su pitanja o njihovoj upotrebi, količini objavljenih sadržaja i broju korisnika.

Čak je 88 ispitanih odgovorilo da su se digitalnim putovima do svoje publike služili i prije lockdowna, dok je 7 odgovorilo da to nisu činili.  Njih 74 je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine objavljivalo više online sadržaja, dok njih 17 nije.

Po riječima Tee Rihtar Jurić, treba uzeti u obzir da neki muzeji već od ranije redovito, na dnevnoj bazi objavljuju putem društvenih mreža, te da povećanje ne bi polučilo veći interes publike.

Kao jedan od svijetlih primjera dvostrukog povećanja stalnih pratitelja i tzv. lajkova Facebook stranice izdvaja Hrvatski povijesni muzej koji je zabilježio i mnogostruka uvećanja komentara na objave, dijeljenja sadržaja, reakcija ‘u stvari kvalitativne uključenosti korisnika, sve iz razloga što su uložili trud u objavu zanimljivih i korisnih sadržaja na redovitoj bazi, pandemiji i potresu usprkos’.

Praćenje broja posjeta web stranicama svog muzeja iskazalo je 57 posto ispitanih dok ostalih 43 posto ne prati, a njih 72 posto prati posjećenost digitalnim kanalima poput društvenih mreža, video kanala i slično što je vjerojatno posljedica činjenice da ti kanali imaju automatske analize broja pregleda pa su brojke lako dostupne.

Najčešće korištena društvena mreža među hrvatskim muzejima je Facebook (koju koristi 45 posto ispitanih), 25 posto koristi Instagram, 17 posto Youtube, 7 posto Twitter, 2 posto Vimeo itd. dok je korištenje više od jednog kanala uobičajeno.

Programi prilagođeni za neizvjesnu, 2021. godinu

MDC je zanimalo i jesu li se muzeji pripremili za sljedeću, neizvjesnu 2021. godinu u svojim programskim planovima, na što je njih 76 odgovorilo da jest prilagodilo svoje programe novonastaloj situaciji, dok je njih 19 iskazalo da nije imalo potrebe za tim.

Anketa je imala dvanaest pitanja otvorenog i zatvorenog tipa koja su istražila dugotrajnost i stupanj zatvorenosti muzeja (za javnost i za djelatnike kao dio protupandemijskih mjera), pad posjećenosti u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, korištenje digitalnih kanala za komunikaciju s publikom, postotak povećanja objava o muzejskim sadržajima kao i postotak online korisnika, gubitak dijela odobrenih sredstava za programsku djelatnost kao i gubitak vlastitih prihoda, te prilagodbu u planiranju troškova za sljedeću godinu s obzirom na situaciju.

Zahvalivši na odazivu i iskrenim odgovorima Rihtar Jurić je pozvala muzeje na buduću suradnju jer je to ‘zasad najefikasniji način na koji možemo prikupljenim podacima dati smisao ovoj kriznoj situaciji i ponuditi orijentir za daljnje odluke upravljačkim tijelima’.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!