"Pametni muzej" u Karlovcu

11:30 / 15.05.2022.

Autor: Tanja Kuturovac/V.K./Vijesti/IMS/HRT

Očuvanje eksponata

Očuvanje eksponata

Foto: HTV / HRT

Gradski muzej Karlovac postao je "pametni muzej". U njegove su vitrine i depoe postavljeni senzori i drugi uređaji koji na daljinu mjere i očitavaju temperaturu, vlažnost zraka i ostale podatke važne za sigurnost i čuvanje muzejskih eksponata. Mjeri se i regulira i potrošnja energije, što bi u konačnici trebalo smanjiti troškove poslovanja. Projekt "pametni muzej" osmislile su i realizirale tvrtke Končar i Odašiljači i veze, na inicijativu muzeja. 


Stalni postav karlovačkog Gradskog muzeja. Kako bi se izlošcima očuvao vijek trajanja, muzejski su uvjeti točno precizirani; od temperature, vlage zraka do razine svjetlosti.

- Da se recimo u slučaju tekstila i povećanja vlage ne bi pojavila plijesan ili gljivice, da recimo, ako vlaga dođe do papira, onda također promijeni njegovu teksturu, kvalitetu, izbriše tintu ili slično, govori Nikolina Belančić Arki, kustosica Etnografskog odjela GMK.

Izlošci tada moraju ići na restauraciju, što nije jeftino. Primjerice samo za ovu sliku - taj posao stoji do 15-ak tisuća kuna. Zato je važno da se bilo kakve promjene u mikroklimatskim uvjetima odmah uoče. Omogućavaju to ovakvi senzori postavljeni u vitrine i prostorije u muzeju. 

- Senzori daju određeni podatak. U ovom slučaju to je temperatura i vlaga, koje se preko radiokomunikacijske mreže OIV-a šalju na centralno mjesto. Na tom centralnom mjestu se podaci analiziraju te se s njima može, na temelju podataka sa senzora, u određenom trenutku ili smanjivati vlaga ili smanjivati temperatura, govori Marko Serdarević, direktor za prodaju i razvoj OiV-a.

Usto, postavljeni su i senzori za detekciju pokreta. Ova fotelja iz sredine 19. stoljeća izgleda primamljivo za isprobati sjesti na nju, no to je strogo zabranjeno. Ima onih koji ovakva upozorenja ne poštuju, što dovodi do uništavanja muzejskih predmeta.

- Nikad zaista ne znate što vam se u prostoru muzeja može još dogoditi. Tu su senzori pokreta, koji dakle u tom dijelu pravovremeno reagiraju da možemo prevenirati bilo kakvu opasnost, rekla je Hrvojka Božić, ravnateljica GMK.

Kroz muzeje grada Karlovca na godinu prođe i više od 30 tisuća posjetitelja, što ga svrstava u 10 posto najposjećenijih u Hrvatskoj. Ovakav pametni sustav smanjuje troškove na više razina.

- Ovo je potpuno u skladu sa strategijom europske komisije, digitalno i zeleno. Digitalno je u smislu da je digitalna tehnologija implementirana i dobivaju se podaci, povećava se sigurnost kako sam rekao, ali još je nešto bitno, tu se u biti posredno smanjuje potrošnja energije jer se može detektirati recimo previsoka temperatura u prostoru koja nije dobra ni za eksponat, a ni za financije muzeja, govori Branimir Šteko, direktor prodaje i razvoja poslovanja KONČAR – Digitala.

Pametni muzej samo je dio većeg projekta grada Karlovca u pravcu razvoja pametnog grada, pod nazivom SenzoriKA.

- Tu je sudjelovala gradska tvrtka Čistoća s očitavanjem spremnika, odnosno popunjenosti spremnika za prikupljanje otpada, kao što sam rekao i tvrtka Vodovod i kanalizacija, daljinsko očitavanje vodomjera, u osnovnoj školi Grabrik mjerenje kvalitete zraka, potrošnja energije, naglašava Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca.

Tu su još i dva parkirališta u gradu koja signaliziraju popunjenost, a u sve će se uključiti i Toplana s daljinskim očitavanjem potrošnje toplinske energije. 


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!