Obnova kulturne baštine nakon potresa ulazi u završnu fazu – milijarde eura uložene su u stotine projekata, a dio najvažnijih objekata uskoro bi trebao ponovno otvoriti vrata. Koliko je posla još ostalo i kako će se obnovljena baština dugoročno održavati - za HRT je otkrio Tomislav Petrinec, Ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za zaštitu kulturne baštine.
- Možemo reći da je riječ o povijesnoj obnovi kulturne baštine, barem što se tiče dijela središnje Hrvatske, koja nije samo popravljanje stanja, uređenje fasada, krpanje zgrada, nego se odmah shvatilo da nema smisla ići u takav pristup već da treba cjelovito obnoviti kulturnu baštinu kako bi ona mogla duže trajati, rekao je Petrinec.
Ministarstvo kulture i medija imalo je preko 500 projekata obnove i dosad je utrošeno blizu milijardu i 700 milijuna eura.
- Imali smo javne ustanove u kulturi kojima je osnivač država, zgrade tijela državne i lokalne uprave, sakralne objekte, zgrade HAZU-u... govorimo o tisućama zgrada, rekao je Petrinec.
- Što se tiče konstrukcijske obnove iz Fonda solidarnosti, mi smo potrošili kompletnu alokaciju koja je bila dodijeljena. Završeno je 283 od 291 objekta koji je obnavljan. Preostalo je još osam najsloženijih zgrada, Zagrebačka i Sisačka katedrala, zgrada Sabora, palača Vranyczany-Dobrinović, rekao je Petrinec.
Obnova Zagrebačke katedrale iznimno je složena zbog arhitektonskih karakteristika.
- Prva faza konstrukcijske obnove je završila, to je sanacija i ojačanje konstrukcije iznutra. Sada slijedi druga faza, ojačanje s vanjske strane te konačna faza - obnova tornjeva. To je projekt svjetskih razmjera što se tiče složenosti. Nekakva procjena završetka radova je 2030., to je neki najbrži rok, otkrio je.
- Što se tiče vanjske strane neće se primijetiti nikakvi zahvati. Iznutra je završena prva faza obnove. Ostaje još pitanje vraćanja zadnjeg sloja oslika koji je morao biti uklonjen, slijede detaljniji restauratorski radovi, dodao je Petrinec.
Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: