Philipp Blom u "1 na 1“: Što nam povijest govori o budućnosti?

Gost emisije "Romano Bolković – 1 na 1“ bio je njemački povjesničar, filozof i pisac Philipp Blom, jedan od istaknutijih europskih javnih intelektualaca. 

U središtu razgovora bili su nastanak modernoga svijeta, njegov odnos prema prirodi te društvene, tehnološke i ideološke promjene koje oblikuju našu budućnost.

Bolković i Blom razgovarali su o velikom paradoksu modernog doba: čovjek stječe sve veću moć nad prirodom i svijetom, dok istodobno postaje sve nesigurniji u vlastiti identitet, smjer razvoja i vrijednosti prema kojima bi trebao živjeti.

Kroz Blomova djela "Vrtoglave godine“, "Rastrgane godine“ i "Podčinjavanje Zemlje“ dotaknuli su se nastanka masovnog društva, razvoja novih tehnologija i medija, feminizma, psihoanalize te potrošačke kulture. Otvoreno je i pitanje koliko naše poznavanje ishoda povijesnih događaja utječe na način na koji promatramo prošlost, posebice razdoblje prije i nakon Prvoga svjetskog rata.

Razgovarali su i o svijetu u kojem više znanja ne donosi nužno veću sigurnost te o povratku instinktu, mitu, nacionalizmu i nasilju. Među temama su bile kriza tradicionalnih muških uloga, ratna trauma kao politička sila, jazz kao izraz tjelesne slobode te posljedice hiperinflacije na povjerenje u rad, štednju i demokratski poredak.

Čovjek kao gospodar svijeta

Od drevnog Uruka i Epa o Gilgamešu do Francisa Bacona, Renéa Descartesa i prosvjetiteljstva, razgovor je obuhvatio dugu povijest čovjekova nastojanja da ovlada prirodom i drugim ljudima. Bolković i Blom razmatrali su klasifikaciju kao instrument moći te ideju čovjeka kao gospodara svijeta.

Tema je bio i stari san o stvaranju „novog čovjeka“, koji se danas nastavlja kroz transhumanizam, biotehnologiju i umjetnu inteligenciju. Otvoreno je i pitanje jesu li velike ideologije doista nestale ili se tržište više ne prepoznaje kao ideologija suvremenog društva.

U završnom dijelu emisije razgovarali su o klimatskoj krizi i raskoraku između golemog znanja kojim raspolažemo i izostanka odlučnog djelovanja. Razmatrali su kakva je nova slika svijeta potrebna čovječanstvu te možemo li čovjeka prestati zamišljati kao gospodara prirode.

Philipp Blom rođen je 1970. u Hamburgu, a povijest, filozofiju i judaistiku studirao je u Beču i Oxfordu, gdje je doktorirao na temi nacionalizma. Njegove su knjige prevedene na 16 jezika, a za svoj rad primio je niz međunarodnih priznanja, među kojima su Austrijski počasni križ za znanost i umjetnost te Lessingova nagrada za kritiku.