Počela obnova Gliptoteke, trajat će četiri godine

09.11.2022.

20:38

Autor: Maja Njirjak/Dnevnik/IMS/M.Š./HRT

Počinje obnova Gliptoteke

Počinje obnova Gliptoteke

Foto: HTV / HRT

Počela je konstrukcijska obnova u potresu oštećenog kompleksa Gliptoteke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Projekt je vrijedan gotovo 150 milijuna kuna, a radovi će trajati četiri godine. Riječ je o trećoj od osam Akademijinih nekretnina koje će se obnavljati novcem iz Fonda solidarnosti. Tom prilikom kamerama je bio dopušten ulaz i u prostore Gliptoteke koji do sada nisu bili otvoreni. 

Da samo mogu govoriti - ovi bi sadreni odljevi, koje je i sam Ivan Meštrović postavljao u sjevernoj zgradi Gliptoteke, jedini svjedočili o cjelovitoj obnovi. Jer jedino njih ne iseljavaju. 

- Ove velike spomenike koje vidimo, to su Nike, sa spomenika u Bukureštu, koje se naprosto zbog veličine preko četiri metra ne mogu izmjestiti, one će se tim boksevima štititi tijekom radova, kaže upraviteljica Gliptoteke Magdalena Getaldić.   

Od 12 tisuća umjetnina - 90% njih već je preseljeno na lokaciju izvan Zagreba. 

- Iako to izgleda kao da je jako dugo trajalo, zapravo pripreme su bile jako iscrpne - Institut za povijest umjetnosti pripremio je sjajan konzervatorski elaborat koji je osnovao ove obnove, kaže akademik Dario Vretenar, glavni tajnik HAZU-a. 

Nakon službenog natpisa - upaljeni su prvi strojevi. Jedanaest tisuća četvornih metara zadržat će izvorni oblik, no uz modernizaciju i izmjenu ulaza.

- Tako da ćemo ovim našim projektom ne samo konstruktivne,. već i cjelovite obnove zapravo povezati 4 muzejske zgrade u jedinstvenu cjelinu s novim ulazima, pojašnjava glavni projektant Davor Mateković

Gliptoteka je treća "Akademijina" nekretnina koja se obnavlja - od njih ukupno osam, a za njezinu je obnovu iz Fonda solidarnosti - povučeno čak 147 milijuna kuna.

- Ulična zgrada je najjače oštećena od potresa, jer tamo je drvena međukatna konstrukcija dok ostale imaju armirano betonsku konstrukciju ističe Petra Tomčić Lipovšćak iz Odjela za zaštitu imovine HAZU-a.

- To je avangardni primjer prenamjene industrijske arhitekture u kulturni sadržaj. takve arhitektonske preobrazbe prenamjene u Europi postale su česte tek tamo 1970-ih, a ovo je bilo 40-ih, dakle..., kaže tajnik Ureda za likovnu umjetnost HAZU-a, akademik Mladen Obad Šćitaroci.

Naime, ova bivša tvornica kože iz 19. stoljeća, 1937. postaje Gipsotekom Zagreba, a kao prvi muzej kiparstva 1950. godine pripaja se Akademiji kao Gliptoteka. 2026., najavljuju, najveća zbirka u Hrvatskoj zasjat će kao nacionalni centar skulpture. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!