Počeli 6. Dani medijske pismenosti: „U ravnoteži – ONline i OFFline”

Šesti Dani medijske pismenosti, koji će se održati od 24. do 30. travnja pod sloganom „U ravnoteži – ONline i OFFline”, otvoreni su u Zagrebu u ponedjeljak dodjelom priznanja učenicima autorima pobjedničkih filmova i predstavljanjem istraživanja o medijskoj pismenosti.

Više pogledajte u prilogu Irene Košar i Danijele Hegediš Preskočil:

Koliko društvene mreže utječu na kvalitetu njihovih odnosa uživo svjesni su i ovi osnovnoškolci. O tome su snimili i kratki film za koji su nagrađeni.

- Jednostavno smo htjeli pokazati da često na društvenim mrežama bježimo od stvarnosti i da je potpuno drugačija slika druženja uživo, rekla je Iris Huđin, učenica, OŠ Čazma.

Mladi u Hrvatskoj svaki dan u virtualnom svijetu provedu mnogo sati. I suočavaju se s različitim osjećajima. Upravo je to bila tema filma nagrađenih srednjoškolaca.

- Ideja je došla od toga da smo se i mi poistovjetili s time da se ponekad osjećamo zapostavljeno, zapravo mi u isto vrijeme zapostavljamo druge, jer kada smo na Internetu, stvarno ne razmišljamo o ničemu drugome, rekla je Iva Osivnik, učenica, Elektrostrojarska škola, Varaždin.

Objavljivanje i širenje lažnih vijesti, neovlaštena distribucija privatnih fotografija - samo su neke od opasnosti virtualnog svijeta.

- Trebamo znati da mi nismo samo primatelji informacija, nego smo i njihovi kreatori. A za ono što odašiljemo u svijet zapravo trebamo biti svjesni i posljedica, rekla je Ivana Cikoja, prof. hrvatskog jezika, Tehnička škola Bjelovar.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, pozdravljajući nazočne i čestitajući nagrađenima, postavila je pitanje tko koga danas može podučavati o medijskoj pismenosti i predložila da jedan od mogućih pristupa bude zajedničko učenje mladih od nastavnika i obrnuto u razvijanju različitih interaktivnih sadržaja.

Kazala je da medijsku pismenost treba promatrati i širem kontekstu osnaživanja građana za kritičko promišljanje, u koji je ubrojila i razvoj sustava provjere činjenica koji je uglavnom okrenut medijima u njihovoj profesionalnoj borbi protiv lažnih vijesti, zatim projekte razvoja čitanosti i razvoja publike i druge.

- Podučavati mlade ljude da to vrijeme koje provode on-line zapravo pokušaju provoditi na način da participiraju u nekim sadržajima koji će ih obogatiti i obogatiti njihove živote da budu kvalitetniji, rekla je Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija.

- Umjetne inteligencije kojima upravo svjedočimo dodatno ukazuje da moramo pojačano raditi na medijskoj pismenosti i da ona mora postati važan segment obrazovanja, rekao je Robert Tomljenović, zamjenik predsjednika Vijeća za elektroničke medije.

Sadržaji medijske pismenosti i u kurikulumu hrvatskog jezika

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Ivica Šušak podržao je Dane medijske pismenosti i kazao da je Ministarstvo uvelo u kurikulum hrvatskog jezika sadržaje medijske pismenosti, kao i u druge formate podučavanja.

Najavio je također da će Ministarstvo obrazovanja nastaviti ulagati u različite oblike edukacije mladih, kako bi ih osnažilo da znaju prepoznati što je vrijedno u medijskim sadržajima.

Manifestacija koja u fokus stavlja utjecaj medija i društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih, kao i problem dezinformacija te važnost kritičkog promišljanja i medijskog obrazovanja organizirana je u organizaciji Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Zamjenica predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku Ana Dautović kazala je da se na filmski natječaj ove godine odazvalo 77 prijavitelja iz osnovnih i srednjih škola što je rekordni odaziv do sada i dodala da to potvrđuje da je ta tema mladima jako bliska.

Projekt za pomoć mladima u izgradnji vještina za savladavanje izazova on-line života

Smisao projekta je, kazala je, da pomogne mladima da izgrade socio-emotivne vještine koji će im omogućiti da se nose sa izazovima online života, te da razviju pozitivnu sliku o sebi.

U kategoriji osnovnih škola pobijedio je film „Online, tanka linija offline“ ekipe iz Osnovne škole iz Čazme, a u kategoriji srednjih škola film „Realnost“ Elektroindustrijske škole u Varaždinu.

Učenici su kazali da, uz pozitivne strane interneta, susreću i negativne, te je važno usvojiti vještine koji će im omogućiti da prepoznaju jedne i druge.

Zamjenik ravnatelja Vijeća za elektroničke medije Robert Tomljenović predstavio je rezultate istraživanja o medijskoj pismenosti i kazao da dostupnost informacija o medijskoj pismenosti raste s osam posto sudionika istraživanja 2014. do 23 posto danas.

U istraživanju koje su proveli Boris Jokić, Zrinka Ristić Dedić i Jana Šimon, a čiji su rezultati podneseni u izvještaju “U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka”, sudjelovalo 17.472 učenika petih i sedmih razreda osnovnih i trećih razreda srednjih škola, te 3.634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj, pokazalo se da je umjereno korištenje digitalnih uređaja najbolje za razvoj djece i mladih.

Svaki peti srednjoškolac na digitalnim uređajima provodi četiri sata dnevno

Također, pokazalo je da svaki peti ispitani srednjoškolac na digitalnim uređajima provodi više od četiri sata dnevno, a u svim generacijama digitalne uređaje više koriste učenice.

Kod sve tri generacije ispitanih učenika češće korištenje digitalnih uređaja povezano je s višim razinama depresivnosti, anksioznosti i usamljenosti te s nižim razinama dobrobiti i zadovoljstva sobom.

Oko dvije trećine učenika sedmih razreda velikim ili izrazitim problemom smatra količinu vremena koju mladi provode na mreži, a samo malo manje od njih problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u mrežnom okruženju.

Više od 80 posto ispitanih učitelja i nastavnika negativnim procjenjuju utjecaj digitalnih tehnologija na fizičko i mentalno zdravlje učenika te na kvalitetu provođenja slobodnog vremena.

Djeca i mladi svjesni su koristi koje im je donijela moderna tehnologija, ali i zabrinuti zbog negativnih utjecaja koje ima na obrazovanje, na kvalitetu slobodnog vremena, na fizičko i mentalno zdravlje. Ipak, uspoređujući svoje odnose na mreži i uživo, djeca i mladi ipak biraju druženje uživo, kaže se.

U preporukama istraživanja naglašava se važnost sustavnog rada na razvoju digitalne i medijske pismenosti djece i mladih kroz obrazovni sustav, kao i potreba jačanja medijske pismenosti svih građana.