Predstavljen roman Borisa Dežulovića "Tko je taj čovjek?"

Roman Borisa Dežulovića "Tko je je taj čovjek? Izvještaj o jednoj mogućnosti" tematizira rađanje fašizma i nacionalsocijalizma u Njemačkoj te se kao i u romanu "Christkind" autor ponovno bavi pitanjem je li se zlo moglo spriječiti, rečeno je na predstavljanju te knjige na Zagreb Book Festivalu.

Roman je objavljen 2025. godine u nakladi Ex Librisa iz Rijeke, a ovo je bila njegovo zagrebačko predstavljanje rekla je moderatorica Morana Kasapović i podsjetila da su "Mostovi" tema ovogodišnjeg Zagreb Book Festivala.

Nadovezujući se na temu festivala, Dežulović je rekao da je Hrvatska danas jedna duboko podijeljena zemlja. O novom romanu je rekao da ga je imao u glavi još prije više od 20 godina i da je sada tema ispala aktualnija i suvremenija nego što je bila kad ju je on zamislio.

- Moja ambicija nije bila da povlačim paralele, niti da pišem o našim dvadesetima, inscenirajući dvadesete prošlog stoljeća. One su se nekako same dozvale, kazao je.

Rekao je da je imao dvije premise kod pisanja te knjige - povratak u prošlost i ubojstvo Hitlera kao dječaka kako bi se spriječilo zlo. O toj premisi je rekao da i nije osobito originalna i da postoji više od četiri tisuće romana i knjiga na tu temu. Drugu premisu istaknuo je kao ključu jer se bavi etičkim pitanjima. 

Jergović: Riječ je o svakome od nas

Spisateljica i arhitektica Ena Katarina Haler rekla je da premisa o ubijanju Hitlera u Dežulovićevom romanu nije nimalo banalna i kako čitatelj shvati u jednom trenutku da tu uopće nije riječ o Hitleru, nego o zlu ukorijenjenom u društvu. Istaknula je i da je knjigu čitala s velikim užitkom, usporedivim s čitanjem klasika. O knjizi je još dodala da je to 'jedna fantastična i nevjerojatno lucidno, vješto i prekrasno napisana doku fikcija'.

- Boris Dežulović je u ovom romanu napisao istinu o jednom trenutku koji je upisan u naše živčane sustave, u naše emocije, u naše mozgove. Mi. suočavajući se s tom istinom, zapravo se suočavamo sa sobom, rekao je književnik Miljenko Jergović.

Dodao je da u romanu nije riječ ni o Hitleru, ni o nijemcima, ni o nacizmu.

- Ovdje je riječ o svakom od nas u najprivatnijem smislu te riječi. Riječ je o našim etičkim sklopovima. Riječ je o tome hoćemo li mi od srama, nelagode, straha i užasa u sljedećem trenutku moći udahnuti zrak. O tome se u ovom romanu radi i o tome se općenito radi. To je najvažnija tema ljudskosti, rekao je.

Zaključio je da je problem sa zlom što je naša tradicionalna ljudska reakcija na zlo da se na njega pokušamo naviknuti.

Jergović se, govoreći o zlu i njegovim mehanizmima, oštro osvrnuo u nekoliko navrata na društvene i političke okolnosti u Hrvatskoj.