Premijerna izvedba predstave "Idiot" u HNK Zajc

Predstava "Idiot" prema romanu Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, u prilagodbi Ivora Martinića i režiji Janusza Kice izvedena je u petak u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci kao prva premijera ove sezone. 

U ulozi kneza Miškina nastupio je Deni Sanković, Nastasju Filipovnu igra Aleksandra Stojaković Olenjuk, Rogožina glumi Petar Baljak, a u ulozi Aglaje je Nika Grbelja. U ostalim su ulogama Romina Tonković, Ana Marija Brđanović, Jelena Lopatić, Damir Orlić, Tarik Žižak, Edi Ćelić i Mario Jovev.

Scenograf je Branko Hojnik, a kostimografkinja Manuela Paladin Šabanović. Glazbu potpisuje Tamara Obrovac, a oblikovanje svjetla Dalibor Fugošić.

Janusz Kica u najavi predstave je ustvrdio da živimo u svijetu koji postaje sve glasniji, sve brži i sve površniji te u takvom svijetu roman "Idiot" djeluje gotovo kao uljez.

- Dostojevski ulazi duboko u ljudsku psihu; ništa u njemu nije površno ni jednostavno. Naprotiv, sve je složeno. Kao da roman na trenutak zaustavlja vrijeme i kao da nas poziva da se zagledamo u sebe, rekao je Kica te dodao kako Ivor Martinić od opsežnog materijala stvara svojevrstan destilat.

- Plete mrežu dijaloških prizora i istražuje unutarnja stanja i stavove nekoliko mladih ljudi čiji se sasvim slučajni susret postupno pretvara u bolnu bliskost, da bi naposljetku završio tragedijom. Osvjetljava njihove intimne odnose i međusobne ovisnosti, naveo je.

Deni Sanković pak navodi da je "divno imati priliku svoj glas i srce predati tako dobroj, iskrenoj i empatičnoj, dječjoj, neiskvarenoj duši kakva je Miškinova". "Čitajući roman, vrlo brzo i snažno sam se sprijateljio s njime i želim da nas Miškinova dobrota podsjeti što je zapravo vrijedno na ovom svijetu i zašto smo toliko odlutali od toga", rekao je Sanković.

Intendantica riječkog HNK-a Dubravka Vrgoč u "Idiotu" vidi jedan od onih tekstova koji nas uporno vraćaju u sadašnjost, bez obzira na to kada su pisani.

- Likovi su uhvaćeni u vrtlog vlastitih projekcija, između želje da budu voljeni i potrebe da dominiraju. U tom prostoru žudnja nije samo pokretačka sila ona je struktura koja oblikuje stvarnost. Žudnja za ljubavlju nerazdvojiva je od žudnje za posjedovanjem, a granica što ih dijeli neuhvatljiva je. Kazalište je nedvojbeno mjesto gdje se ta nestabilnost može misliti i osjetiti istodobno, navela je intendantica HNK Zajc.