Preminula Andrea Zlatar Violić

Andrea Zlatar Violić, teoretičarka književnosti, književnica, profesorica i bivša ministrica kulture preminula je u 66. godini.

Zlatar Violić ostavila je zapažen trag u hrvatskom akademskom, kulturnom i javnom životu. Dugogodišnju znanstvenu i nastavničku karijeru gradila je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a široj javnosti bila je poznata i kao ministrica kulture u Vladi Zorana Milanovića.

Rođena je 13. travnja 1961. u Zagrebu. Nakon Klasične gimnazije na Filozofskom fakultetu studirala je komparativnu književnost, filozofiju i klasičnu filologiju. Još tijekom studija dobila je Rektorovu nagradu, a stručno se usavršavala i na stipendijama u inozemstvu.

Na Odsjeku za komparativnu književnost počela je raditi 1986. godine. Magistrirala je dvije godine poslije radom posvećenim Marulićevoj Davidijadi, dok je 1992. doktorirala na temi modela srednjovjekovne autobiografije, ispovijesti i životopisa.

U središtu njezina znanstvenog interesa bili su autobiografski, biografski i fikcionalni identitet, kao i načini na koje književnost oblikuje kulturni identitet. Posebno se bavila autobiografskim pisanjem te odnosom teksta, tijela, traume i urbanog prostora.

Objavila je niz knjiga i studija, među kojima su Istinito, lažno, izmišljeno. Ogledi o fikcionalnosti, Marulićeva Davidijada, Autobiografija u Hrvatskoj, Ispovijest i životopis, Tijelo, tekst, trauma te Prostor grada, prostor kulture.

Uz sveučilišnu karijeru, Zlatar Violić od početka 1980-ih bila je snažno prisutna u novinarstvu, publicistici i uredničkom radu.

Radila je na Omladinskom radiju i u Studentskom listu te sudjelovala u uređivanju časopisa i kulturnih publikacija poput Gordogana, Vijenca i Zareza. Osim stručnih i znanstvenih tekstova pisala je i eseje, a 1995. objavila je knjigu Veliko spremanje. Dnevnik učene domaćice. 

Bila je članica Društva hrvatskih pisaca i Hrvatskog P.E.N. centra, a za svoj doprinos kulturi primila je i francusko odličje viteza Reda umjetnosti i književnosti.

U Vladu Zorana Milanovića ušla je krajem 2011. kao ministrica kulture, a na toj je dužnosti ostala do ožujka 2015. godine. Nakon odlaska iz Vlade vratila se akademskom radu na Filozofskom fakultetu.

Ostaje trag budućim čitateljima, ali i velika praznina 

Vijest o smrti Andree Zlatar Violić komentirali su akademici, također teoretičari književnosti, njezini kolege Helena Sablić Tomić i Boris Senker.

- Ona je u svojim znanstvenim tekstovima inovirala, otvorila prostor autobiografskom tekstu. Ona je bila žena koja je prolazila kroz zidove, i sigurna sam da njezina književna teorija, njezina lijepa književnost, će ostaviti trag i u budućim mladim čitateljima, izjavila je akademkinja Helena Sablić Tomi

- Mlada žena koja je sjajno napredovala, koja je bila izvrsna profesorica, izvrsna spisateljica i divan prijatelj. Teško je bilo što drugo reći nego da je ogromna praznina ostala, rekao je akademik Boris Senker.

Obuljen Koržinek: Zlatar Violić ostavila snažan trag u hrvatskoj kulturi

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti u povodu smrti sveučilišne profesorice i bivše ministrice Andree Zlatar Violićm ističući kako je ona svojim javnim djelovanjem ostavila snažan trag u hrvatskoj kulturi.

Izniman je znanstveni doprinos hrvatskoj znanosti o književnosti, koji je od svojih najranijih znanstvenih pothvata i otkrića tijekom dugogodišnjeg rada kao redovita profesorica na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu ostvarila Andrea Zlatar Violić, stoji u sućuti.

Impresivan je popis njezinih objavljenih znanstvenih radova, eseja, poezije i brojnih članaka u stručnim publikacijama. Posebnu pozornost usmjeravala je istraživanju suvremene hrvatske književnosti u europskom kontekstu, a njezin najraniji znanstveni interes obilježili su proučavanje Davidijade - najsloženijeg antičkog epa biblijskog sadržaja Marka Marulića, kao i istraživanje djela europske medijavalistike, posebice autobiografskih tekstova.

Od Marulićeve Davidijade do Prustovih djela, njezini su znanstveni radovi nadilazili uže krugove hrvatske komparatistike i širili se kako interdisciplinarno u druga humanistička područja, tako i na međunarodnoj razini. Usmjerivši svoj znanstveni interes u područje autobiografije, memoaristike i povijesti privatnog života, nastavila ga je produbljivati i kroz čitanja ključnih djela suvremene književnosti. Njezina fascinacija djelom Marcela Prousta kojeg je tumačila kroz radikalnu redefiniciju sjećanja i subjektivnosti, prenijela je na mnoge sadašnje, a vjerujemo i buduće čitatelje, ističe u sućuti Obuljen Koržinek.

Bila je omiljena profesorica koju će mnoge generacije studenata komparativne književnosti pamtiti po njenoj iznimnoj erudiciji nikada ograničenoj obrazovnim standardima, jasnoći i strasti kojom je prenosila ne samo svoje veliko znanje već i promišljanje kulture i umjetnosti.

Njezina velika radna energija i znanje, omogućili su joj da usporedo sa znanstvenom i nastavnom djelatnošću ostvari i sjajnu publicističku, izdavačku i uredničku karijeru. Važna je bila i njezina uloga kao urednice kulture u Studentskom listu i Radiju 101, a posebno je velik njezin doprinos hrvatskoj kulturnoj sceni kojeg je ostvarila kao urednica časopisa Gordogan, Vijenac i Zarez prenoseći pritom akademsku teoriju u zonu kritičke publicistike.

Andrea Zlatar Violić bila je članica Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog P.E.N.-a, a njezino sveukupno djelovanje nije bilo fragmentirano na izolirane niše, već je predstavljalo koherentan, transdisciplinarni projekt u kojemu su znanstveni, publicistički i politički rad proizašli iz istog teorijskog nukleusa. Politički rad Andree Zlatar Violić, s vrhuncem u mandatu ministrice kulture, predstavljao je operativni nastavak njezinih teorijskih i javnih zalaganja. Na toj poziciji fokus je stavila na institucionalnu potporu nezavisnoj sceni te prepoznavanje uloge kulture u širem društvenom razvoju, stoji u sućuti aktualne ministrice kulture Obuljen Koržinek.

Svojim radom kao članice Gradskog poglavarstva grada Zagreba zadužena za područje kulture te kasnije kao ministrica kulture u mandatu 2012. 2015. godine, posebno je nastojala uspostaviti dijalog među kulturama, za što je 2004. godine primila priznanje Republike Francuske - nagradu Orden viteza književnosti i umjetnosti Francuske vlade.

Njezinim odlaskom hrvatska kulturna i akademska scena gube jednu od važnih figura koje su redefinirale odnos između književne teorije i izvanliterarne stvarnosti, stoji na kraju sućuti ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.