Preminuo glazbeni velikan Alfi Kabiljo, autor "Jalte, Jalte" i "Tvoje zemlje"

Alfi Kabiljo, skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent, preminuo je u 90. godini u Zagrebu. Otišao je umjetnik čija je glazba dirala, uveseljavala i ostajala, priopćili su iz Hrvatskog društva skladatelja.

U znak sjećanja na Alfija Kabilja u četvrtak, 3. travnja, Kabilja se prisjećamo u emisiji "Zlatna liga" na HTV1 u 10 sati.

U nedjelju navečer, u 20.10, na Trećem programu pogledajte emisiju "Vodimo vas... Alfi Kabiljo – Moji mjuzikli", a u ponedjeljak, 7. travnja, na Trećem emitiramo film "Dramolet po Ćiribiliju". Riječ je o prvom našem TV mjuziklu, koji su početkom 1970-ih, u doba svojih prvih velikih uspjeha u Komediji, napisali Alfi Kabiljo i Milan Grgić.

Glazba kao životni poziv

Svojim talentom, marljivošću, predanošću poslu i visokom razinom profesionalnosti ostavio je trag u cijelom svijetu i dotaknuo srca publike najrazličitijih glazbenih afiniteta. Glazbom je predstavljao Hrvatsku u svijetu, dosezima postao uzor novim generacijama skladatelja koje ga iznimno poštuju, podržavao je rad kolega i bio redoviti gost na svim važnim koncertima, a slobodno je vrijeme odmalena provodio u različitim sportovima. Pohađao je privatnu glazbenu školu skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, završio Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, kompoziciju usavršavao u Parizu, a diplomirao je arhitekturu.

Glazba je Kabilju bila životni poziv, ne samo profesija. Cijeli je život bio slobodni umjetnik. Bio je visoko obrazovan, naizgled ozbiljan i suzdržan, spreman za šalu, humor, ali i veliki emotivac. Obitelj mu je bila temelj i podrška, kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu. Sin Ilan aranžirao je i producirao njegovu glazbu, kći Daniela napisala je tekstove za mnoge skladbe, a supruga Katja prepisivala je note.

Kralj hrvatskog mjuzikla

Bio je zasigurno najsvestraniji hrvatski skladatelj međunarodne reputacije, a tijekom iznimno uspješne karijere skladao je glazbu za kazalište, film, TV produkciju, zabavne melodije, šansone, orkestralna, komorna i solistička djela, glazbu za djecu i primijenjenu glazbu. Njegovu glazbu izvodili su i snimali orkestri diljem svijeta, a dirigirao im je u Londonu (Pinewood i Twickenham), Los Angelesu, Parizu, Barceloni, Tokiju, a najviše u Zagrebu i Ljubljani.

Na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikala, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“. Kultni mjuzikl Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izveden je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta i njihovih ansambala, a preveden je i na njemački, talijanski i norveški jezik. Velik uspjeh imali su i drugi mjuzikli Velika trka (1969.), Dlakav život (1976.), Crveni otok (1981.), Vjenčani list (1986.), Car Franjo Josip u Zagrebu (1989.), Kralj je gol (1994.) i Tko pjeva, zlo ne misli (1998.) koje je realizirao najčešće u suradnji s Milanom Grgićem, Vladom Štefančićem i Dragom Britvićem.

Brojni su poznati hrvatski pjevači osvajali nagrade interpretirajući njegove skladbe: Radojka Šverko, Ivo Robić, Tereza Kesovija, Vice Vukov, Krunoslav Kićo Slabinac, Betty Jurković, Ana Štefok, Miro Ungar i drugi.

Filmska glazba, opere, baleti - međunarodni uspjesi

Skladao je glazbu za 40-ak filmova, među kojima su Scissors (sa Sharon Stone), Sky Bandits, Fear, Gymkata, The Girl, Kužiš stari moj, Seljačka buna, Deps, Novinar, Pad Italije, Okupacija u 26 slika, Lea i Darija te za veliki broj televizijskih serija Nikola Tesla, Ne daj se Floki, Nepokoreni grad. Za filmsku glazbu nagrađen je Zlatnom Arenom (1976., 1981. i 2010.), njegova glazba za film Sky Bandits bila je nominirana u kategoriji „Best original score“ kod BAFT-e (British Academy Film Awards) i Američke filmske Akademije (Oscar), a najveće priznanje Camille Award dodijelio mu je 2022. godine Europski savez društava skladatelja (ECSA) za životno djelo.

Autor je komične opere Casanova u Istri (HNK Rijeka, 2009.) i baleta Kentaur XII (HNK Zagreb, 1979.) te opsežnog instrumentalnog opusa za solistička glazbala, komorne ansamble i orkestar. Za gudački orkestar transkribirao je Slike s izložbe M. P. Musorgskog (objavio Doblinger u Beču, a izveo, između ostalih i ansambl I Musici de Montréal). Zanimljivo je da su na nekoliko zimskih olimpijskih igara svjetski klizači izvodili koreografije na njegovu glazbu.

Nagrade, priznanja i naslijeđe

Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada među kojima su: Josip Štolcer Slavenski (1986.), Povelja grada Zagreba (1999.), Milivoj Körbler (HDS, 1998.), Porin za životno djelo (2004.), Status (Hrvatska glazbena unija, 2004.), Kairos (Festival filmske glazbe u Trogiru, 2009.), Boris Papandopulo (Hrvatsko društvo skladatelja za Koncert za flautu i orkestar, 2009.), Vladimir Nazor (Ministarstvo Republike Hrvatske, 2016.), Zlatni Oktavijan (Hrvatsko društvo filmskih kritičara, 2023.) i mnoge druge. Nositelj je državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Široj publici ostat će zapamćen kao autor velikog broja zabavnih pjesama koje su ušle u antologiju hrvatske zabavne glazbe poput najizvođenije domoljubne pjesme Tvoja zemlja (Zagreb, 1971.), Svijet je moj (Rio de Janeiro, 1970.), Neka cijeli svijet (Tokio, 1971.), Dan koji se pamti (Opatija, 1978.), Želim malo nježnosti i ljubavi (Opatija, 1970.), Svemu dođe kraj (Zagreb, 1967.), Majko, nemoj plakati, Doviđenja, sretan put te velikog broja šansona Parkovi (Zagreb, 1965.), Ti si ruža, C'est la vie (Zagreb, 1983.), Kužiš, stari moj, Ne traži drugi put.

Njegove skladbe sudjelovale su na svim važnim festivalima poput zagrebačkog (36 skladbi), splitskog (18), opatijskog (13), krapinskog (7). Na sveukupno 76 festivalskih izdanja izvedeno je 106 njegovih skladbi. Skladbe Alfija Kabilja osvajale su prva mjesta ili zauzimale visoke plasmane na brojnim međunarodnim festivalima u Rio de Janeiru, Tokiju, Ateni, Palma de Mallorci, Seulu, Los Angelesu i drugim gradovima, u razdoblju od 1968. do 1998. godine sudjelovao je na 30 međunarodnih festivala i osvojio 13 nagrada.

Veliki gubitak za svijet glazbe

Njegov odlazak veliki je gubitak za svijet glazbe, a mnoga djela i započete skladbe ostat će, nažalost, nedovršeni. Iako onemoćao zbog bolesti, njegov neumorni duh poticao ga je do posljednjih trenutaka, veselile su ga završne korekcije velikog projekta na kojem je posljednjih nekoliko godina intenzivno radio, a to je njegova biografija Alfi Kabiljo – Živjela glazba! Viva la musica!

Djela Alfija Kabilja ostat će vrijedno naslijeđe svim generacijama, a glazba kojom nas je nesebično darivao otvorila je svijet u koji je i sam vjerovao: „Neka cijeli ovaj svijet zove se bajka, zelena i mirisna, cvjetna sva i nevina, livada iz sna“, zaključuje se u priopćenju Hrvatskog društva skladatelja.

- Ono što je možda manje poznato, naglasio je glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja Antun Tomislav Šaban, jest da je "Alfi autor i opere i baleta, te da ima jedan veliki opus komorne glazbe. Tako kompletnog glazbenika osim njega nismo imali".

Bagarić: Napustio nas je pravi 'laf'

- Napustio nas je jedan laf pravi, jedan šarmer, jedan veliki kavalir prije svega. Skladatelj koji je zadužio sve nas, kazalištarce. Nekidan smo imali 800. izvedbu 'Jalte, jalte' u kazalištu Komedija. Ja sam pjevala u njegovom 'Tko pjeva, zlo ne misli' u kazalištu Komedija. Dakle, jedan hitmaker, otac hrvatskog mjuzikla, poručila je operna pjevačica Sandra Bagarić. 

Jandroković: Napustio nas je velikan

- S tugom sam primio vijest kako nas je napustio veliki hrvatski umjetnik - skladatelj, dirigent, producent, aranžer, tekstopisac, libretist i pijanist, gospodin Alfi Kabiljo (...) koji se u našu glazbenu povijest upisao kao jedan od najvećih, a njegova ostavština je hrvatsko glazbeno blago, naveo je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u sućuti obitelji Kabiljo u ime Sabora i osobno ime.

Dodao je kako priznanja i nagrade koje je tijekom dugogodišnje uspješne karijere zaslužio - potvrđuju posebno mjesto Alfija Kabilja u hrvatskoj umjetnosti. "Napustio nas je, nesumnjivo, istinski glazbeni velikan", poručio je Jandroković.

Obuljen Koržinek: Alfi Kabiljo ostvario je bezvremena glazbena djela

Alfi Kabiljo bio je svestrani umjetnik te istinski pionir u povezivanju zabavnih i umjetničkih žanrova, ostvarivši bezvremena glazbena djela koja obožavaju generacije i glazbenika i publike, jer i danas zrače kvalitetom, snagom i emocijom, istaknula je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek u sućuti, dodavši da je "stvarajući tijekom više od pet desetljeća, diplomirani arhitekt Alfi Kabiljo obogatio hrvatsku glazbenu baštinu raznolikim i neumornim djelovanjem".

Opravdano prozvan 'kraljem hrvatskog mjuzikla', Alfi Kabiljo je za pozornice ispisao veličanstvena djela, dodala je.

- Njegovim odlaskom hrvatska kultura izgubila je jednog od rijetkih skladatelja koji je uspješno spajao komercijalne uspjehe s dubokim umjetničkim izričajem. Generacije će ga pamtiti po zaštitnom znaku njegovih partitura: vješto oblikovanim melodijama i harmonijski bogatim aranžmanima, napisala je Obuljen Koržinek te istaknula da će svojim stvaralaštvom Alfi Kabiljo zauvijek ostati jedan od najvažnijih i najomiljenijih skladatelja u povijesti hrvatske glazbe, a njegovo ime i djela nastaviti živjeti u srcima brojnih suradnika, glazbenika i još mnogobrojnije publike, dok će njegova umjetnička ostavština biti neiscrpan izvor nadahnuća budućim generacijama.