Preminuo ugledni filmski redatelj i dokumentarist Petar Krelja

Jedan od najvažnijih hrvatskih filmskih redatelja, dokumentarist i filmski kritičar Petar Krelja umro je nakon duge i teške bolesti, u 85. godini.

Jedinstveni filmski opus redatelja koji je volio promatrati svijet oko sebe i bilježiti emotivne intimne trenutke jedan je od većih u hrvatskoj kinematografiji. Antologijskim djelima Petar Krelja ostavio je neizbrisiv trag.

- On je uvijek uspostavljao sjajne odnose sa ljudima o kojima je radio dokumentarac i to se vidjelo. On je ujedno i bio sjajan filmski kritičar, danas će vjerojatno o njemu govoriti pretežito kao o dokumentaristi i kao o režiseru, međutim on je bio sjajan esejista i interpret filmova, kaže filmolog i filmski kritičar Hrvoje Turković.

- Mogu reći da je bio čovjek iznimne radne, kreativne i prije svega samaritanske energije. O tome govori i činjenica da je uz emisije koje je desetljećima uređivao na Hrvatskom radiju, uz brojne tekstove koje je objavio u hrvatskoj periodici i kasnije ukoričio u četiri autorske knjige, uspio snimiti više od 200 dokumentaraca i četiri igrana filma, dodaje filmska kritičarka Dijana Nenadić.

Najpoznatiji dugometražni igrani film Petra Krelje je Vlakom prema jugu iz 1981., a Anja Šovagović Despot u njegovu je filmu Stela iz 1990. glumila glavnu ulogu.

- Kao mlada osoba u njemu sam vidjela i svog učitelja, osjećala sam se uvijek sigurno, toplo, voljeno. I zapravo ta ljubav koju je utkao u svoju filmsku umjetnost i u svoj dokumentarni i u svoj igrani film, nekako imam osjećaj da je obavila cijelu hrvatsku kulturu i filmsku umjetnost kojoj je Krelja svim srcem pripadao, kaže glumica.

Dobitnik mnogih nagrada, među ostalima i Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo, te Zlatnog Oktavijana za životno djelo Dana hrvatskog filma, Petar Krelja u hrvatskoj kinematografiji ostat će upamćen kao autor jednog od najkonzistentnijih filmskih opusa.

Petar Krelja rođen je 24. lipnja 1940. u Štipu, u Makedoniji. Diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a filmom se počeo baviti potkraj šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Režirao je gotovo 300 filmova i televizijskih emisija prema vlastitim scenarijima, uređivao radijske emisije, pisao kritičke tekstove i eseje, uređivao knjige te dugi niz godina radio kao filmski urednik na Prvom programu Hrvatskog radija.

Pripadnik kritičarskoga i redateljskoga naraštaja tzv. hičkokovaca, od 1960. objavljivao je filmske kritike i eseje, od 1964. do umirovljenja 2005. na Radio Zagrebu, odnosno Hrvatskom radiju bio je urednik filmskih emisija (Filmski mozaik, U prvom planu film, Licem u lice, Govorimo o filmu).

Tijekom bogate filmske karijere osvojio je više od 35 nagrada i pamti se kao autor s jednom od najkonzistentnijih redateljskih filmografija u hrvatskoj kinematografiji.

Kreljin igrani i dokumentarni opus mnogi su nazivali posebnim, izvanrednim i jedinstvenim. Njegovi danas već antologijski dokumentarci imaju temeljno uporište u promatranju stvarnosti, drame svakodnevice i interakcije s ljudima u bliskom susjedstvu.

Krelja se u svojem filmskom radu bavio temama djece i mladih, društveno-psihološkim fenomenima te društveno-kritičkim pitanjima, dok se tijekom Domovinskog rata fokusirao na teme ratnih prognanika i stradalnika.

Neki od filmova koji su ostavili najveći trag u povijesti domaće filmske umjetnosti i utjecali na generacije mladih dokumentarista jesu "Coprnice" (1971.), "Povratak" (1975.), "Prihvatna stanica" (1977.), "Recital" (1972.), "Splendid Isolation" (1973.), "Mariška band" (1986.) i "Na sporednom kolosijeku" (1992.).

Posebno zainteresiran za umjetnost, režirao je i niz dokumentarnih filmova o glazbeno nadarenoj djeci ("Viktorov let", 1989., o gitaristu Viktoru Vidoviću; "Ana i njezina braća", 1992., i "Anina američka adresa", 2005., o Ani Vidović; "Evina klasa", 1995.). 

Iako je primarno radio dokumentarne filmove, snimio je i nekoliko igranih filmova, od kojih se izdvajaju "Godišnja doba" (1979.), "Vlakom prema jugu" (1981.), "Stela" (1990.) i "Ispod crte" (2003.).

Petar Krelja dobitnik je Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo Ministarstva kulture i medija za područje filmske umjetnosti, kao i Nagrade za životno djelo "Zlatni Oktavijan", koja mu je dodijeljena 2018. na 27. Danima hrvatskog filma (DHF).

Datum njegova posljednjeg ispraćaja bi će objavljen naknadno.