Proglašeni dobitnici Nagrada Dana hrvatske knjige

Dobitnicima Nagrada Dana hrvatske knjige za 2020., Judita, Davidias i Slavić proglašeni su pok. akademik Marko Samardžija, poljski profesor teorije književnosti i prevođenja Leszek Małczak, te splitska spisateljica i prevoditeljica Luiza Bouharaoua.

Povjerenstvo Nagrade Dana hrvatske knjige Društva hrvatskih književnika (DHK) dodijelilo je Nagradu Judita za najuspješniju znanstvenu knjigu pok. akademiku Marku Samardžiji za knjigu ‘Hrvatska leksikografija. Od početaka do kraja  XX. stoljeća’ (Matica hrvatska, 2019.).

Knjiga pok. akademika Samardžije ‘pruža do sada najtemeljitiji znanstveni pregled hrvatskih leksikografa, raznih vrsta rječnika i leksikografskih radova kroz povijest (od 16. do kraja 20. st.), te time širi obzore poznavanja leksikografije, spoznaje o leksiku hrvatskog jezika i književnosti te općenito poetike, teorije književnosti i dr., mišljenje je povjerenstva nagrade objavljeno na mrežnim stranicama DHK-a.

- Ova knjiga još jednom posvješćuje neraskidivu vezu između književnosti i jezika te objedinjuje znanja o leksikografiji kao jednoj od okomica hrvatske pisane kulture. Pored toga ova knjiga profesora Samardžije uz znalačku valorizaciju pojedinih leksikografskih ostvarenja donosi i dobro proučen odnos i oslonjenost pojedinih rječnika na književne izvore, stoji u obrazloženju nagrade.

Nagradu Davidias za najbolju knjigu odnosno studiju inozemnog kroatista u 2019. godini dobio je profesor teorije književnosti i prevođenja na Šleskom sveučilištu u Katowicama Leszek Małczak, za knjigu ‘Od ideološkoga do subverzivnoga prijevoda: Hrvatsko-poljske kulturne veze od 1944. do 1989.’ (Alfa, 2019.), koju je povjerenstvo prepoznalo kao doprinos hrvatskoj književnoj historiografiji koje bitno proširuje recepcijsko polje hrvatske književnosti.

- U njoj se kulturni odnosi promišljaju i tumače u ozračju širih društvenih zbivanja jer su upravo kultura i književnost ona područja u kojima se možda i najdublje prelamaju najrazličitiji interesi i političke prakse. Zato je knjiga svojim sadržajima, utemeljenima na skrupulozno obrađenoj i kritički interpretiranoj građi, poticajna različitim čitanjima, kako onima kulturološkoga, tako i usko filološkoga, književno-povijesnoga i književno-znanstvenoga predznaka i sl., mišljenje je prosudbenog povjerenstva.

Nagradu za mlade autore Slavić za najbolji autorski knjigom objavljeni prvijenac u 2019. godini dobila je splitska prozaistica i prevoditeljica Luiza Bouharaoua za knjigu ‘Jesmo li to bili mi’ (Jesenski i Turk, 2019.), ‘na trenutke sjetnu i intimnu priču o ljubavi i prijateljstvu, a na trenutke gorku i otvorenu kritiku suvremenog hrvatskog društva, složene narativne strukture te odnjegovanog, na trenutke i pomalo liriziranog diskursa’.

- Autorica se u knjizi dotiče i problema postratnih trauma i nacionalne nesnošljivosti, na nekoliko mjesta pojavljuje se i problem obiteljskog nasilja, predrasuda prema seksualnim orijentacijama itd., a posebno se ističe problem prekarnosti, zbog čega likovi ne samo da žive u ekonomskoj neizvjesnosti, nego to uvelike utječe i na njihov intimni, emocionalni život, ističe se u obrazloženju nagrade knjizi ‘Jesmo li to bili mi’.

Dan hrvatske knjige obilježava se 22. travnja, a ovogodišnja Noć knjige bit će dan poslije – 23. travnja.
Hrvatska književna scena - i 'Noć knjige' iz izolacije