Razorni potres u Zagrebu uništio i vrijednu kulturnu baštinu

U potresu u Zagrebu oštećena je i vrijedna sakralna, kulturno-povijesna i graditeljska baština. Vijesti iz kulture zabilježile su štetu na crkvama, muzejima, kazalištima i drugim kulturnim institucijama.

Svi su kulturni događaji otkazani protekloga tjedna zbog epidemije koronavirusa, gotovo se cijela kulturna scena prelila na internet, a onda je potres dobro protresao cijeli niz kulturnih institucija, u kojima srećom, nitko nije stradao.

Pogledajte posebno izdanje Vijesti iz kulture čija je ekipa u ponedjeljak obišla oštećene muzeje:

Pogledajte i posebno izdanje Vijesti iz kulture o oštećenim sakralnim objektima, kazalištima i HAZU emitirano u nedjelju:

Obuljen Koržinek: Nužno premiješatanje dijela umjetnina

Ministrica kulture Ninu Obuljen Koržinek obišla je pogođene lokacije i najavila korake u saniranju štete.

- Prerano je davati bilo kakve izjave jer, u prvom redu, statičari trebaju vidjeti kolike su štete. Ono što je odmah vidljivo su velike štete i na sakralnoj baštini, a imamo i nekoliko situacija u muzejima gdje ćemo vjerojatno jedan dio umjetnina morati premjestiti na neku drugu lokaciju, najavila je ministrica Obuljen Koržinek.

Popis radi Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture, a uključuju se i sve službe Ministarstva kulture.

- U sljedećim danima, u svakom slučaju, nas čeka procjenjivanje štete, izjavila je ministrica Obuljen Koržinek.
VIDEO: Zgrada na Trgu bana Jelačića ostala bez oba tornja

Hrvatski glazbeni zavod teško oštećen, ali statički u redu

Uvid u stanje zgrade HGZ-a u ponedjeljak su napravili arhitekt Roman Šilje, koji već neko vrijeme radi na projektima obnove Hrvatskog glazbenog zavoda, i stručnjak za konstrukcije i statiku dipl. ing. građ. Andrej Marković.

- Konstatirali su da zgrada za sada nije statički ugrožena ali da je hitna sanacija svakako potrebna kako ne bi došlo do goreg scenarija, priopćeno je iz HGZ-a.

Stanje je doista dramatično, oštećenje su značajna, materijalna šteta je golema popucali su zidovi na svim katovima i brojni nadvoji, osobito u velikoj dvorani, a žbuke i stakla ima po cijelom prostoru. Kako je krovište znatno oštećeno, prijeti opasnost od dodatnih oštećenja zgrade u slučaju dugotrajnijih oborina pa je sanacija krova više nego hitna, dodaje se u priopćenju.
Hrvatski glazbeni zavod teško oštećen, ali statički u redu
Velika šteta na palači i knjižnici HAZU

140 godina stara zgrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ali i njezina knjižnica znatno su oštećene. Srećom umjetnine su sačuvane, no prava se slika stanja očekuje tek narednih dana.

- Ovakav potres jako protrese zgradu i naša je situacija takva da je gotovo svaki zid u svakoj prostoriji oštećen, ima pukotina, otpale žbuke, boje i tako dalje, izjavio je predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt.

Oštećene i zgrade kazališta

Kazališta Gavella već se treću godinu obnavlja i gotovo da bi potresom prošlo neokrznuto da se krov susjedne zgrade nije srušio na dio iznad kazališnog fundusa.

Znatna oštećenja dogodila su se i na zgradi Kazališta Komedija na Kaptolu, a oštećena je i konstrukcija iznad same pozornice.

Znatno bolje, bez vidljivih oštećenja prošlo je Satiričko kazalište Kerempuh u središtu grada, ZKM također zasad nema značajnijih šteta, a nevjerojatno je da je ovaj potres bezazleno prošao i za Hrvatsko narodno kazalište iz 1895. koje je, doduše, ostalo bez električne energije, ali stabilne statike.

- Što se tiče pozornice i gledališta, gotovo se ništa nije dogodilo. Ma nekim je mjestima otpala žbuka, ima nekih crta po strukturi, statičari to moraju pogledati, ali je doista zadivljujuće da je HNK ostao čitav, ocijenila je intendantica HNK u Zagrebu Dubravka Vrgoč.

Mnoge poznate crkve neprepoznatljive

Potres je prouzrokovao i niz oštećenja na sakralnoj baštini. Stradala su zaštićena kulturna dobra, mnoge poznate crkve neprepoznatljivo izgledaju.

Godinama u obnovi, južni toranj Zagrebačke katedrale sada je ostao i bez križa na vrhu koji je pogodio Nadbiskupski dvor.

- Obnovit ćemo to. Mislim da je najvažnije u ovom času doista imati vjeru i duh zajedništva i solidarnosti, rekao je predstojnik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije Borna Puškarić.

Jedna od najviše stradalih je bazilika Srca Isusova u Palmotićevoj. Prije petnaestak godina preuređivani kor danas se cijeli urušio.

- Pao je bačvasti svod djela polovice crkve koji je prema koru i srušio je i kor i klupe, ocijenio je viši konzervator – restaurator Radivoje Jovičić.
[FOTO/VIDEO] Oštećena kulturno-povijesna graditeljska baština

Oštećeni su i zaštićeni spomenik kulture crkva sv. Marka i naša najpoznatija barokna crkva sv. Katarine na Gornjem gradu, koje obišao premijer Andrej Plenković sa suradnicima.

- Ali problem je kip Francesca Robbe, koji je pao iz svog ležišta. To je najpoznatiji kameni kip Robbe, koji je u sv. Katarini, ističe župnik župe sv. Marka na Gornjem gradu Vladimir Magić.

Golema šteta nastala je i na srpskoj pravoslavnoj crkvi na zagrebačkom Cvjetnom trgu, a oštećene su uglavnom sve crkvene zgrade.

- Iznutra se golim okom vidi da oštećenja nisu mala. Inače, hram spada u prvu kategoriju zaštite Republike Hrvatske, kaže mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, urušio se dio stropa svetišta.
Strašni prizori s područja gdje je bio epicentar potresa

Na Mirogoju oštećena crkva i grobovi u Arkadama

Ravnatelj Gradskih groblja Zagreb Patrik Šegota rekao je u utorak (24. ožujka)kako su ugrožena sva četiri tornja Crkve Krista Kralja na Mirogoju te da u mirogojskim Arkadama nema gotovo ni jedne neoštećene grobnice, dodavši da se ispraćaji na svim gradskim grobljima održavaju samo u nazočnosti uže obitelji.

- Sva četiri tornja Crkve Krista Kralja na Mirogoju su ugrožena, a oštećena je i unutrašnjost crkve, rekao je Šegota Hini dodavši i kako su oštećeni grobovi u Arkadama groblja.

Gotovo da nema grobnice, naglasio je, bez oštećenja, a popadalo je i mnogo nadgrobnih ploča.  Dodao je i da su oštećene ograde te popadali križevi. Istaknuo je da je na svim gradskim grobljima uništeno pet tisuća grobova, a njih 1500 na Mirogoju.

Napomenuo je kako čekaju dolazak statičara, nakon čega će znati preciznije podatke. Sva groblja su zatvorena za posjete, a ispraćaji se održavaju u nazočnosti uže obitelji, rekao je dodavši kako je kretanje po grobljima moguće

Velika oštećenja na Muzeju za umjetnost i obrt

Tek se utvrđuje šteta na drugim kulturnim institucijama, a među njima su posebno ugroženi muzeji koji čuvaju vrijednu građu. Većina zagrebačkih muzeja smještena je u strogi centar koji je pretrpio najveća oštećenja u potresu, svi imaju barem manja oštećenja, no još se čekaju pregledi statičara i procjene štete.

Muzej za umjetnost i obrt (MUO), smješten u historicističku palaču izgrađenu 1888., pretrpio je velika oštećenja u potresu, ne samo na zgradi, već i na građi koju čuva.

Urušen je velik dio krovišta te su oštećeni predmeti u dijelu stalnog postava na drugom i trećem katu tog najvećeg i najstarijeg muzeja lijepih i primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj. Stradale su i restauratorske radionice specijalizirane za metal, keramiku i staklo, tekstil, slikarstvo i polikromnu skulpturu.



- Izuzetno smo pogođeni razmjerima potresa koji se dogodio, stanovništvu Grada Zagreba i cjelokupnoj kulturnoj baštini i kulturno-povijesnim građevinama koje su stradale uključujući i zgradu našega Muzeja i predmete koji se u njemu čuvaju, izjavio je ravnatelj Miroslav Gašparović prigodom obilaska zgrade i unutrašnjosti MUO.

Gašparović se nada i vjeruje da će uz pomoć Grada, Ministarstva kulture, UNESCO-a i drugih međunarodnih institucija uspjeti iznaći sredstva za sanaciju nastale štete te jednako tako i za rekonstrukciju najoštećenijih dijelova građevine kako bi se ona adekvatno osigurala za budućnost.

- MUO u svom fundusu čuva se više od 100 tisuća predmeta lijepih i primjenjenih umjetnosti od 13. stoljeća do danas koji imaju neprocjenjivu vrijednost,  ističu iz tog muzeja.

Arheološki muzej: oštećenja zgrade i teža oštećenja postava i fundusa

U palači Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu, radu bečkog arhitekta Otta von Hofera za obitelj Vranyczany-Dobrinović, izgrađenoj 1879. godine, a u kojoj se nalazi Arheološki muzej u Zagrebu, pojavile su se pukotine na vanjskom dijelu zgrade i ustanovljena je pojava brojnih napuklina u unutrašnjosti zgrade.

- U tijeku je pregled zgrade, pregled i osiguravanje predmeta i dokumentiranje nastale štete koje obavlja minimalan, nužan broj djelatnika Muzeja sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, a s ciljem sprječavanja širenja korona virusa COVID-19, objavljeno je iz muzeja.



MSU: potres izazvao poplavu u izložbenim prostorima

Iz MSU-a su izvijestili da su se uslijed potresa aktivirali protupožarni sprinkleri koji su izazvali poplavu u izložbenim prostorijama, voda je oštetila stropove i podove te nanijela štetu nekoliko predmeta. Umjetnine ugrožene od poplave su dislocirane i na njima su vidljive manje promjene.

Oštećeno je nekoliko skulptura uslijed podrhtavanja tla, no osim nekoliko pomicanja umjetnina u depoima, stanje je bez promjena.

U prizemlju Muzeja znatno je oštećen cigleni zid, kao i na više mjesta u prizemlju, MSU dućanu, podrumu, stubišnim vertikalama te u uredskom dijelu. Primijećeno je dodatno značajno slijeganje južnog platoa.



Moderna galerija: Oštećena skulptura Miroslava Šuteja iz 1968.

Prema izvješću koje je nakon prvog obilaska Moderne galerije, smještene u Vraniczanyjevu palaču, sastavio ravnatelj Brano Francheschi, štete su manje od onih u nekim drugim muzejima u centru grada.

Reprezentativni dio fundusa Muzeja zbog postava izložbe ‘Ikonogarfija grada II.’ pohranjen je na drugom katu zagrade i na umjetninama nema vidljive štete, osim skulpture Miroslava Šuteja ‘Bum-Bum’ iz 1968., koja je pala i djelomično slomila, kao i mobila Aleksandra Srneca, koji je pao s postamenta i za pretpostaviti je da je oštećen. Na umjetničkim djelima Vatroslava Kuliša, čija se izložba postavlja, nema oštećenja.

Fasada zgrade s ulične strane doima se u dobrom stanju, dok na fasadi s dvorišne strane ima manjih oštećenja. Masivni dimnjak s dvorišne strane izrazito je oštećen te prijeti njegov pad pa ga treba  hitno ukloniti i sanirati.

U zgradi su popucali zidovi te je na pojedinim mjestima došlo do pada žbuke, naročito na prvom katu i na stubištu.

Najveća oštećenja na ukrasnom vijencu, tamburu i kupoli vidljiva su u Ovalnoj dvorani, gdje je uz komade žbuke otpalo i nekoliko cigli, te na nadsvođu predvorja. Doima se da su podovi najšireg raspona - predvorje i Ovalna dvorana - ulegli.

Iz Moderne galerije kažu da je nužna evaluacija statike zgrade, posebno mosta izgrađenog preko predvorja tijekom posljednje rekonstrukcije. Uredski prostori na katu zagrade pretrpjeli su minimalna oštećenja.  U Studiju Moderne galerije ‘Josip Račić ‘ vidljiva su oštećenja žbuke.



Hrvatski povijesni muzej statički ugrožen  

Matea Brstilo Rešetar, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja rekla je za Hinu kako je njihov objekt Palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch u Matoševoj 9  statički ugrožen, osobito južno krilo s krovištem koje je zbog urušenog dimnjaka otvoreno.

- Nužno je prije svega pristupiti njegovom privremenom pokrivanju  radi najavljenog lošeg vremena kako bi zaštitili unutarnje prostorije, što nije moguće bez odobrenja statičara, napomenula je.

Za sada su, prema uvidu u prostor i depoe, zidovi znatno oštećeni no građa Muzeja je u dobrom stanju, kao i ona koja se nalazila na izložbi ‘Varvaria/ Breberium/ Bribir'.

- Svjesni smo da ćemo zbog cjelokupnog stanja palače, a prije svega po smirivanju tla i uputama nadležnih službi morati pristupiti evakuaciji građe, ustvrdila je.

Muzej je u kontaktu s Ministarstvom kulture RH i Gradskih zavodom za zaštitu spomenika Grada Zagreba koji razmatraju cjelokupnu situaciju.

Izvijestila je da su u nedjelju, nakon potresa, ministrica kulture i pročelnik Gradskog zavoda sa suradnicima bili na terenu i obišli Muzej, napravljena je preliminarna statička procjena po kojoj situacija i stanje palače nisu dobri.

- Razmatraju se lokacije za preseljenje građe, no dok se tlo trese, evakuacija i ulaz u prostor nisu mogući radi ugroze ljudskog života, dodala je.



Klovićevi dvori s manjim oštećenjima

Antonio Picukarić, ravnatelj Galerije Klovićevi dvori, izvijestio je da je, prema prvim izvidima, njihova zgrada u odnosu na druge pretrpjela samo manja oštećenja - crijepovi na krovu, manja puknuća po zidovima i na opremi.

Kula Lotrsčak također ima nešto otpale fasade i puknutih zidova koja, kaže Picukarić, barem na prvu ne izgledaju dramatično, ali pravo stanje može se utvrditi tek nakon pregleda statičara i drugih stručnih osoba.

Iz Klovićevih dvora se doznaje i da su nastala oštećenja na krovu te da je stradala skoro sva IT oprema u uredima. Galerija sada nije imala izložbe, već je bio postavljen tek dio izložbe Miljenka Domijana, pa je i u tom smislu šteta manja.

Prostorije i depo na lokaciji Meštrovićevog paviljona (Trg žrtava fašizma) u redu su, iako je nužna statička provjera objekta.

Štefka Batinić, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja, koji se nalazi na istom trgu kao i jako oštećeni MUO te Pravni fakultet, rekla je da je zgrada označena kao neupotrebljiva.

- Prvi je dojam da nije toliko stradala građa, pa ni sama zgrada, no sinoć smo imali procjenu i rečeno je da nije sigurna, napomenula je.

Iz Bogovićeve ulice uklonjena je skulptura Ivana Kožarića ‘Prizemljeno sunce’.

Čutura: Hrvatski državni arhiv prošao s manjim oštećenjima

Prema prvim procjenama Hrvatski državni arhiv (HDA), smješten u jednu od najljepših secesijskih zgrada na ovim prostorima, prošao je s manjim oštećenjima, no konačne posljedice bit će poznatije nakon što je pregledaju stručnjaci.

Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura rekao je kako je to prva zgrada napravljena od armiranog betona u Hrvatskoj, pa su prošli dobro, oštećenja imaju, ali ona nisu katastrofalna.

- U velikoj čitaonici je uglavnom sve uredu, otpali su manji komadići štukature što će sanirati naši restauratori, a u unutrašnjem dijelu i uredima je došlo do osipanja žbuke, rekao je Čutura za Hinu.

Dodao je kako zasad izgleda da nema pucanja, jedino je na južnoj strani kod sova došlo do pucanja fasade, no nada se da ono nije prešlo na konstrukciju. Najavio je da će u utorak doći statičari i stručnjaci iz Ministarstva graditeljstva pa će se znati više.

S viših katova polica došlo je do ispadanja kutija s građom, no ne previše, vitraju u Velikoj čitaonici nisu oštećeni, knjige su ostale na policama.

Gradnja današnje zgrade HDA, tada Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskoga zemaljskog arhiva, započela je 1911., a završena dvije godine kasnije. Nastala je prema nacrtima Rudolfa Lubynskoga i postala najznačajnija palača hrvatske secesije, prepoznatljiva i po četiri sove koje nose globuse, simbol znanja.

Muzička akademija gotovo neoštećena Zgrada Muzičke akademije na Trgu Republike Hrvatske, svečano otvorena prije šest godina, prošla je daleko bolje uz, po riječima dekana Igora Lešnika, unutarnju štetu manjih razmjera dok je izvana ostala posve neoštećena.